Nexperia
Nizozemska tvrtka Nexperia formirana 2017. samo da bi bila prodana Kini joj je sada na američki zahtjev oduzeta. Tim potezom SAD nanosi štetu europskoj automobilskoj industriji, a nikako ne Kini.
Priča o Nexperiji započinje s NXP Semiconductors korporaciji koja 2015. dobiva kinesku ponudu za kupovinu svog odjela imena Standard products. Riječ je bila o odjelu koji se bavi proizvodnjom i prodajom poluvodiča koji se vrlo često koriste u europskoj automobilskoj industriji.
Na osnovu dogovora s Kinom NXP Semiconductors 06.02.2017. stvara kompaniju Nexperia koju 25.10.2018. prodaje kineskoj korporaciji Wingtech Technology. Tada, a i gotovo sljedećih 7 godina riječ je bila o normalnim poslovnim operacijama sve do povratka Trumpa u Bijelu kuću.
Njegova administracija potom već u lipnju 2025. upozorava Nizozemsku na kompaniju Nexperia koja se nalazi u kineskom vlasništvu. Ta upozorenja se ignoriraju sve do 30.09.2025. kada SAD Nexperiu stavlja na svoju crnu listu što rezultira nizozemskom nacionalizacijom kompanije.
U trenutku nacionalizacije Nexperia zapošljava 12 500 osoba i prodaje 110 milijardi proizvoda godišnje,a što će potom biti nitko ne zna. Govorimo nitko ne zna jer kao po pitanju Maidana 2014. kada Europa nije očekivala reakciju Rusije, sada Nizozemska i EU nisu očekivali reakciju Kine.
Oni nisu očekivali da će Kina kao odgovor na nacionalizaciju uvesti svoje sankcije Nexperiji. Oni nisu očekivali da će Kina zabraniti izvoz proizvoda ove kompanije i općenito poslovanje s njom. Da kod kineskih sankcija se uvijek trebaju uzeti u obzir rijetki metali koje ona kontrolira, ali ovdje postoji puno veći problem.
Nexperia u Kini ima proizvodni prostor koji se prostire na 80 000 kvadratnih metara !? Sada taj globalno važni proizvodni pogon više ne može slati svoje proizvode u Europsku uniju što rezultira novom noćnom morom.
Riječ je o pravoj noćnoj mori pošto ova kompanija opskrbljuje europsku automobilsku industriju s 49% elektroničkih komponenti. Zbog toga nam procjene automobilske industrije govore da će Europa imati pad proizvodnje automobila između 10 i 30%. Riječ je o krizi koja bi trebala završiti nakon 12-18 mjeseci zbog ipak jednostavnih dijelova za koje je moguće naći druge proizvođače.
Japanska autoindustrija se s druge strane nada da će ovu krizu proći bez značajnijih problema. Ona se tome nada jer je Nexperia poslovni partner Mitsubishi Electric najavio da može zadovoljiti tamošnje i šire potrebe.
Dok je Japan tako opušteno reagirao Njemačka koja ovisi u automobilskoj industriji reagira histerično. Njen ministar vanjskih poslova je otkazao posjet Kini da dopusti izvoz rijetkih elemenata i poluvodiča (čitaj Nexperia proizvoda).
Normalnoj, neutralnoj osobi u cijeloj ovoj priči ostaje jedna stvarna misterija. Tu misteriju predstavlja pitanje kako su se mogli Nizozemska, Njemačka i Europska unija samozavaravati da Kina neće reagirati ? Kako im to uopće nije palo na pamet !?
