Neovisnost Kine

Tehnološka neovisnost Kine od zapada je proces o kojemu se kod nas ne govori, a na Zapadu ga mediji namjerno izbjegavaju.

  Made in China 2025 je državna strategija Kine s ciljom pretvaranje ove iz svjetske tvornice u svjetsku tehnološku supersilu. U konkretnom smislu cilj ove državne strategije je da Kina postane gospodarski neovisna kroz supstituciju zapadnih proizvoda kineskima i istovremeno supersila zahvaljujući visokoj tehnologiji.

  Kineski cilj o gospodarskoj neovisnosti kroz supstituciju je izazvao paniku Njemačke i Južne Koreje koji ovise o izvozu. Ove države su u panici za početak jer ovise o izvozu visokotehnoloških proizvoda u Kinu,a potom i u ostale dijelove svijeta. SAD je istovremeno panično reagirao na ovu strategiju zbog mogućnosti gubitka tehnološke dominacije svijetom.

  Reakcija Trumpove administracije na ove kineske planove je bilo uvođenje sankcija pa je Kina s oduševljenjem dočekala izbornu pobjedu Bidena. Ona je očekivala da će nova administracija promjeniti američku politiku, ali to se nije dogodilo.

  Jednostavno takva politika bi bila protivna interesima Zapada i to je napokon ušlo u glave elite. Na kraju ova situacija nema nikakve stvarne posljedice po kinesku politiku jer ona samo navodi nužnost ubrzavanja tranzicije na kinesku tehnologiju.

  Kao što smo ranije govorili jedan od glavnih dijelova plana za tehnološko odvajanje Kine je procesor Zhaoxin. Riječ je o nasljedniku procesura VIA korporacije koja se prije 20 godina natjecala protiv Intela i AMD-a. Drugim riječima riječ je o Windows kompaktibilnim procesorima koji Kini omogućavaju postupni prijelaz na svoju tehnologiju.

  Tijekom 2022 godine Kina je zahvaljujući tehnologijama u vlasništvu VIA korporacije stvorila i vlastitu grafičku karticu imena Glenfly Arise GT-10CO. Njime je ona stvorila hardversku arhikteturu za kompjutere koja po intelektualnom vlasništvu više uopće ne ovisi od zapadnih tehnologija.

  Stvaranjem ove grafičke kartice Kina je pokrila nekoliko baza istovremeno pošto ona može biti korištena za dvije serije procesora. Prva je ranije navedena serija procesora Zhaoxin,a druga su procesori Loongson koje Kina neovisno razvija još od 2010 godine.

  Drugi tehnološki dio priče o odvajanju Kine od zapada je Huawei i njegov operativni sustav HarmonyOS. Riječ je o sustavu kojeg je Huawei godinama razvijao, ali ga je bio prisiljen prije vremena pustiti u javnost. Aktiviranje ovog sustava je stvorilo očekivane poslovne probleme za Huawei pošto druge kompanije koriste Android.

  Bez obzira na te probleme Huawei je navodno prodao 300 milijuna proizvoda s ugrađenim HarmonyOS sustavom. Razlog za tu prodaju je neupitno otvorena podrška kineske vlade kao i kritike na društvenim mrežama onih koji na primjer koriste Apple.

  Posljednjih od tehnoloških problema koji ostaju za Kinu je operativni sustav za kućne kompjutere. Danas Kina koristi specijalne verzije Windows 11 sistema u kojemu su isključene opcije zapadnog špijuniranja i uključene one s kineskim.

  Ipak ne smijemo zaboraviti da je riječ o američkom, a ne kineskom sistemu pa je on dugoročno neprihvatljiv. Kineska zamjena za Windowse bi trebao postato operativni sistema koji se zove Kylin. Kineska nada je da će Kylin izbaciti Windows iz upotrebe na nacionalnom teritoriju. Mi vjerujemo da će Kina u tom planu uspjeti jer u ovom smjeru investira dovoljno novca.

  Ovo što smo naveli je samo jedan od bezbroj primjera kretanja Kine u smjeru tehnološke neovisnosti. Mogli bismo navesti druge primjer kao gradnju putničkog aviona Comac C919, vlakove ili nešto četvrto. Ti svi primjeri su dokaz težnji Kine da postane tehnološki neovisna od stranaca što je normalna želja svake države koja drži do sebe.

Normalno to nije u našem, zapadnom interesu, ali to je već drugi par opanaka.