NeEU migranti
Iznimno puno se kroz europske medije govori o migracijama, ali se istovremeno jako malo govori o konkretnim brojevima u istočnoj Europi. Nužno je naglasiti kako postoje različite statistike o broju naših novih sugrađana koje su često u sukobu jedna s drugom pa je red da u skladu s tim navedemo kako smo za ovaj tekst koristili službene europske statističke podatke o stanju po broju migranata u istočnoj Europi. Podaci koje ovdje iznosimo su pušteni u javnost ovih dana povodom prijedloga reforme migrantskog sustava u EU o čemu smo ranije pisali.
Mi u ovom tekstu samo radi pojašnjavanja radimo razliku između europskih i neeuropskih građana koji su se doselili u Hrvatsku i ostale bivše komunističke članice EU. Tu istu podjelu na europske i neeuropske migrante rade europske institucije tako da ona sama po sebi ne predstavlja rasizam.
Mnogi se danas u Hrvatskoj pitaju kako je moguće da Njemci, Francuzi, Šveđani i drugih na izborima ponovno i ponovno biraju one koji primaju milijune migranata u njihove države. Ako stvarno traže odgovor na ovo pitanje za početak bi im bilo najbolje pogledati se u ogledalo jer tamo će najbrže i najlakše dobiti točan odgovor.
Drugim riječima po službenim podacima Europske unije 2015 godine kada je na vlasti još bio premijer Zoran Milanović Hrvatska je bila primila 3.024 osobe, migranata iz država koje nisu članice Europske unije. Nakon formiranja kratkotrajne Oreškovićeve vlade Hrvati na izborima izabiru da novi premijer postane Andrej Plenković.
Činjenica da smo te 2015 godine bili tek 8 od 11 postkomunističkih članica Europske unije je očita bila zasmetala našem premijeru koji je svojim mjerama, svojim odlukama odlučio ubrzano izvršiti demografsku promjenu u Hrvatskoj. U samo prve tri godine Plenkovićeve vlade broj neEuropskih migranata koji su se doselili u Hrvatsku je skočio čak 5 puta, čak 500 %. To ujedno znači da se po službenim podacima Europske unije 2018 godine u Hrvatsku doselilo 15.158 neEU migranata. To nam govori da više nismo bili 8 po primanju tih migranata među postkomunističkim članicama nego da smo preskočili Estoniju, Latviju, Bugarsku i zasjenila na 6 mjesto s visokom vjerojatnošću da ćemo 2020 godine preskočiti Sloveniju i Rumunjsku pa zasjesti na četvrto mjesto.
Apsolutno iznenađenje ove europske statistike nam predstavljaju navodno ksenofobne, populističke vlade Poljske i Mađarske pošto se ove dvije države nalaze na 1 i 3 mjestu među postkomunističkim državama po primanje neEU migranata. Možda se njihova pogreška ne nalazi u odbijanju primanja migranata nego u odbijanju primanja migranata iz Afrike i Azije ?
Ovdje smo govorili o ukupnom broju primljenih neEU migranata po službenim statistikama Europske unije. Kada bi gledali po udjelu migranata u stanovništvu tada bi se ovaj poredak drastično promjenio pošto na primjer 76.410 neEu migranata koje je Poljska primila ispadne manje od 15.157 koje je Hrvatska primila pošto Poljska ima gotovo 10 puta više stanovnika. Po toj statistici na uvjerljivom prvom mjestu se nalazi Slovenija koja je s 2.1 milijuna stanovnika primila 20.720 migranata, dok se te 2018 godine vodila vatrena borba za drugo mjesto između Litve, Češke, Mađarske i Hrvatske. Bez obzira na sve napore naše vlade u tom smjeru mi smo 2018 godine završili na 5 mjestu s malenim zaostatkom za Litvom na drugom. Vjerujemo da smo u međuvremenu preskočili konkurente i zasjeli na drugo mjesto dokazujući drugim postkomunističkima članicama put prema multikulturalnom društvu.
Za kraj ćemo samo staviti ove brojke u perspektivu. Kao što smo rekli Poljska koja ima oko 39 milijuna stanovnika je primila 2018 godine 76.410 neEu migranata. To nam znači da je u postocima ona primila 2 puta manje migranata od Hrvatske i 5 puta manje migranata od Slovenije. Taj dio trebamo zapamtiti !?
Sutra ćemo govoriti o državljanima Europske unije koji su se doselili u istočnoeuropske članice.