NATO
Na današnji dan prije 75 godina je osnovan najjači vojni savez u povijesti svijeta, NATO . Riječ je o savezu osnovanom kako bi se zapadne kapitalističke države zaštitilo od potencijalne sovjetske invazije i koji je po završetku Hladnog rata gotovo izgubio smisao.
Europa je kraj Drugog svjetskog rata dočekala u ruševinama i pod kontrolom SSSR i SAD. Još prije završetka rata duboko razočarana Velika Britanija sanja oslobađanje istočne Europe od komunizma. Najbolji primjer tog sna je britanska operacija Nezamislivo čiji cilj je bio da britanske, američke, poljske i nacističke snage 01.07.1945. napadnu Crvenu armiju.
Kako su SAD i drugi uložili veto na ovaj plan Velika Britanija je odlučila stvoriti obrambeni vojni savez za zaštitu od komunizma. Prvo je 03.03.1947. potpisala vojni savez s Francuskom, a onda sljedeće godine i s državama Beneluksa.
Odmah nakon potpisivanja ovog europskog obrambenog sporazuma započeti su pregovori s SAD. Oni rezultiraju 04.04.1949. formiranjem NATO saveza čiji članovi su danas praktički sve europske države, Kanada i 49 američkih saveznih država. Govorimo 49 pošto se Hawai ne nalaze u Sjevernoj americi pa napad na njih ne predstavlja napad na NATO. Isto vredi i za pacifičke otoke u vlasništvu SAD-a, za razliku od francuskih koje NATO štiti.
Tijekom prvih godina nakon osnivanja NATO saveza u njega ulaze Zapadna Njemačka, Grčka i Turska, a indirektno i Jugoslavija. Govorimo indirektno pošto je 1953. sklopila Balkanski vojni savez s Grčkom i Turskom koje su članice NATO saveza.
Od tada pa do okončanja Hladnog rata ovaj vojni savez će dobiti nove članice, ali nikada neće sudjelovati u ratnim sukobima. U osnovi tijekom Hladnog rata SAD je putem vojnog saveza uspješno štitio zapadnu Europu od SSSR. Najbolji dokaz za nam daruju financijski podaci koji ukazuju da su europske članice punile samo 34 % NATO proračuna. 20 godina kasnije taj postotak se smanjio na samo 21 % što govori o vojnoj snazi europskih država.
Kraj Hladnog rata obilježava dogovor NATO saveza s SSSR-om kojim prvi obećava da se neće širiti na bivše komunističke države. Riječ je o dogovoru koji NATO neće poštivati što Rusija protestuje bez ikakvog uspjeha pa smo tako došli do današnje situacije.
Taj raspad Sovjetskog Saveza koji omogućava širenje NATO saveza ujedno omogućuje njegov početak vojnih operacija. Prvi su se na udaru našli Bosna i Hercegovina i Hrvatska protiv koji NATO vodi operaciju Maritime Guard. Cilj operacije je bila pomorska blokada Hrvatske, BiH i Savezne republike Jugoslavije kako bi im se onemogućila nabava oružja. Za SRJ (Srbija i Crna Gora) to nije bio problem jer su kontrolirali sve oružje JNA, ali za Hrvatsku i BiH…
Nakon početnog testiranje svoje volje i snage, NATO tijekom devesetih vodi više manjih operacija, čiji vrhunac postaje 1999. bombardiranje Srbije. Do drastične promjene u NATO savezu dolazi poslije napada na SAD 2001. NATO je tada pokrenuo antiterorističke operacije i potom sudjelovao u okupaciji Afganistana.
Dok ta vojna operacija nije bila kontroverzna pošto su napadači na SAD došli iz ove Afganistana, ona na Libiju je. 2011 godine napadajući Libiju NATO čini neupitan zločin koji rezultira ubojstvom Gadafija i uništenjem države. Danas 13 godina kasnije Libija je država u neprekidnom građanskom ratu pa je riječ o neupitnom zločinu čime ovu priču završavamo.
Jedna od povijesnih zanimljivosti NATO saveza su sovjetski/ruski pokušaji da uđu u njega. U pokušaju deeskalacije odnosa s Zapadom Sovjetski savez je 1952. uputio Staljinovu notu o formiranju ujedinjene i neutralne Njemačke. Kada je ona odbijena 1954. SSSR traži primanje u NATO savez što je isto odbijeno kao i sličan zahtjev Rusije 2000.
Jednostavno NATO savez nema smisla postojanja bez Rusije kao svog smrtonosnog protivnika !? To je dio koji ne smijemo zaboraviti danas kada se obilježava 75 godina postojanja NATO-a.