Naša budućnost

  Komunistički režimi su govorili da se trebamo žrtvovati zbog bolje budućnosti naše djece. U određenom smislu su bili u pravu jer naša djeca su naša budućnost. Zbog toga je zanimljivo pogledati što mi mislimo o njihovoj budućnosti.

  Ispitivanja javnog mijenja po pitanju budućnosti naše djece se već provode duže vrijeme. Na žalost Hrvatska je premalena, prenevažna država da bi ušla na popis država u kojima se provode ova ispitivanja. Za nas je po ovom pitanju jedino važno da naša djeca imaju jedno od najsretnijih, najbezbrižnijih djetinjstva u svijetu.

  Govoreći o svijetu podaci ispitivanja javnog mijenja koje nam šalju iz godine u godinu ne ukazuju na lijepu sliku. Općenito gledajući stanovnici prije svega Zapada, a potom i dijela ostatka svijeta negativno gledaju u budućnost.

  Dobar dio razloga za depresivni pogled u budućnost je posljedica korona pandemije i ruske invazije Ukrajine. Nužno je naglasiti dobar dio, ali niti približno ne cijeli razlog. U skladu s tim pokazati ćemo kako su stanovnici mislili prije korone i nakon ruske invazije.

  Pri ispitivanju javnog mijenja 2017 godine od 13 država samo je u jednoj apsolutna većina stanovnika vjerovala da će djeca živjeti bolje nego oni. Ta država je bila Rusija u kojoj je 52 % stanovnika vjerovalo da će djeca bolje živjeti nego oni. Još je u samo jednoj državi relativna većina stanovnika vjerovala u to, a to je bila Poljska. U njoj je 48 % stanovnika vjerovala da će djeca imati bolju budućnost nego oni sadašnjost.

  Nakon ove dvije države gdje su stanovnici vjerovali u boljitak dolazi 11 pretežno zapadnoeuropskih država. U Švedskoj i Mađarskoj je relativna većina vjerovala da će djeca živjeti gore neto oni (obje 46 %), a potom dolaze svi ostali. Apsolutna većina stanovnika u Njemačkoj (52 %), Nizozemskoj (54 %), SAD (58 %), Italiji (65 %), Velikoj Britaniji (68 %), Kanadi, Španjolskoj (oba 69 %), Francuskoj (71 %) i Grčkoj (72 %) je vjerovala da će djeca živjeti gore nego oni.

  Sada kada znamo situaciju 2017 godine možemo skočiti do 2019 kako bi vidjeli normalni smjer razvoja mišljenja i potom odmah u 2022. Ti prije svega podaci za 2022 godini nam pokazuju što se dogodilo s našim razmišljanjem o budućnosti zbog korone i rata.

  Tijekom 2019 godine gotovo svi smo se kretali u pozitivnom smjeru. Naša razmišljanja o budućnosti su postojala sve pozitivnija u praktički svim državama. Oni koji misle da su pozitivna razmišljanja stanovnika u Poljskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji vezana s njihovim nacionalističkim politikama će biti iznenađeni pozitivom u Njemačkoj, „Italiji”, „Kanadi”, „SAD”-u.

  Ukratko te 2019 godine samo je 23 % Poljaka mislilo da će im djeca biti siromašnija nego oni. Nakon korona pandemije i ruske invazije to sada misli čak 42 % Poljaka. Ne identičnu, ali sličnu situaciju imamo u Mađarskoj gdje je taj postotak skočio s 40 % 2019 godine, na 51 % 2022 !? Jedina članica Europske unije u kojoj se između 2019 i 2022 godine stanje stvarno promjenilo na bolje ispadne Švedska. U njoj je prije pandemije 52 % stanovnika vjerovalo da će djeca živjeti gore nego oni, a sada 2022 godine u to vjeruje samo 44 % njih !?

  Najgora članica Europske unije po mišljenju stanovnika o budućnosti je danas Francuska. U njoj je ove godine 78 % stanovnika vjerovalo u crnu budućnost (79% 2019), a odmah nakon nje slijede Italija s 76 % (61%) i Španjolska s 72 % (isto u 2019). Izvan Europe imamo Kanadu gdje je došlo do blagog pogoršanja mišljenja s 66 % na 75 % i SAD gdje imamo kolaps. Tamo se dogodio kolaps jer je „samo” 57 % stanovnika 2019. vjerovalo da će im djeca živjeti gore nego oni, a sada to vjeruje njih 72 %.

  Jedina u pravom smislu svjetla točka ovog ispitivanja javnog mijenja provedenog u 19 država nam ispadne Izrael. U njemu samo 27 % ispitanika vjeruje da će djeca živjeti gore nego oni.

  Ukratko korona pandemija i ruska invazija Ukrajine su imali veliki negativni efekat na razmišljanja stanovnika o budućnosti.