Napad na Izrael
Hamasov ratni, teroristički napad na Izrael je ostvario potpuni uspjeh. On je uspio uhvatiti Izrael kojeg potresaju neprekidne demonstracije na spavanju. Svi znamo što će se dalje događati, ali istovremeno ne smijemo zaboraviti da je napad uspio.
Tim svojim napadom Hamas je obilježio pola stoljeća Yom Kippur rata kada su se Arapi nakratko ujedinili protiv Izraela. Govorimo o ratu tijekom kojeg su vojne snage Sirije, Egipta, Iraka i Jordana financijski potpomognute od Alžira zajednički ratovale.
Tijekom kasnijih mirovnih pregovora Izraela je odlučio u zamjenu za mir vratiti sav okupirani egipatski teritorij. Egipat je to prihvatio, ali je odbio primiti natrag Gazu. On je odbio primiti Gazu pošto teritorijalno spada pod Palestinu, pa je stoga riječ o mjestu koje je Egipat anektirao 1948 godine.
Na kraju je dogovoren mir, a Gaza naseljena Palestincima ostaje pod okupacijom Izraela. Ona ostaje pod tom okupacijom kao teritorijalno odvojena od Zapadne obale koju je Izrael 1967 godine anektirao od Jordana.
Krajem 20 stoljeća i potom 2006 godine Izrael je dopustio da Palestinci održe parlamentarne izbore. Na tim vremenski posljednjim izborima pobjedu ostvaraje Hamas koji osvaja 74 od 132 mjesta u parlamentu.
Kako Izrael, SAD i Europska unija smatraju Hamas koji se bori za neovisnost Palestine terorističkom organizacijom PLO se našao pod pritiskom da ne prepusti vlast. Svi ovi su zajedno pretisnuli PLO koji zagovara pregovore s Izraelom da izvrši puč. Konkretno SAD je tražio da se proglasi izvanredno stanje i istovremeno pokuša prevrat u Gazi koji bi oborio tamošnji Hamas s vlasti.
Iz perspektive središnje Palestinske vlade kojom predsjeda PLO prevrat uspjeva pošto ona zadržava vlast na Zapadnoj obali. S druge strane iz perspektive Gaze on ne uspjeva pošto je Hamas tamo istrebio zagovornike PLO-a, kao što je to PLO učinio na Zapadnoj obali s zagovornicima Hamasa.
U stvarnosti danas postoje dvije vlade Palestinaca. Jedna Hamasova sjedi u Gazi, a druga PLO vlada koja ujedno biva internacionalno priznata sjedi na Zapadnoj obali u Ramallah.
Tako izgleda politička organizacija Palestinaca u doba ovog rata. Dok se ove organizacije čas mire, čas svađaju one su posljednjih godina obje održavale relativni mir s Izraelom. Dok su održavale mir politička situacija u Izraelu se počela raspadati.Izraelci su se gotovo po pola podjelili na konzervativni i liberalni blok.
To dovodi do nerješenih izbora 2019 godine (2 puta) i potom 2020. Na izborima 2021 nekakvu većinu osvaja u teoriji liberalni blok koji se nakon manje od 12 mjeseci raspada. Rezultat toga bivaju parlamentarni izbori 2022 na kojima vlast ponovno osvaja konzervativna koalicija koju vodi Benjamin Netanjahu.
Njegovim formiranjem konzervativne, nacionalne, „ekstremističke” vlade se pokreće lavina koja dovodi do uspjeha Hamasovog napada. Oporba prihvaća rezultat izbora, ali odbija priznati vladu koja nastaje i njene političke poteze. U skladu s tim ona počinje voditi višemjesečne demonstracije protiv demokratski izabrane vlade.
Riječ je o pokušaju prevrata, puča putem događanja naroda kojeg podržavaju zapadne liberalne demokracije. Najgore za Izrael ispadne da ovaj pokušaj puča nisu podržale samo zapadne demokracije nego i izraelska tajna služba Mossad. To nam inače govore Pentagon dokumenti s datumom 01 ožujak 2023.
Nakon izlaska ovih dokumenata u javnost izraelska vlada je izašla u medije s izjavom da to nije istina. Samo mjesec dana prije ovog napada bivši visoki dužnosnici izraelskih sigurnosnih službi su u zajedničkom pismu napadaju vladu Izraela pa iz toga možemo zaključiti da je izvještaj Pentagona bio istinit. Inače sadašnjim dužnosnicima sigurnosnih službi je zabranjeno u svim državama kritizirati vlastitu vladu.
To bavljanje izraelskih sigurnosnih službi pokušajem rušenja vlastite vlade, a ne obranom Izraela za nas prestavlja glavni razlog za uspjeh Hamasovog iznenadnog napada. Potvrda toga nam dolazi od samog Hamasa koji priznaje da je sve pripreme radio pred očima izraelskih sigurnosnih službi bez da su one reagirale.
Zanimljivo je da i nakon ovog napada Zapad (i izraelske tajne službe) nisu odustale od rušenja vlade. Oni su samo promjenili ploču, ali ne i odustali. Nova ploča sada glasi da sadašnja vlada Izraela treba biti ukinuti u cilju formiranje vlada nacionalnog jedinstva. Normalno u toj vladi se neće nalazi „ekstremno desne” stranke koje čine sadašnju vladu. Kakva bi to onda bila vlada nacionalnog jedinstva, ako se u njoj ne bi nalazile sve stranke nitko ne objašnjava.
Ovo je bila priča zašto i kako je Hamas uspio izvršiti napad, a sve ćemo završiti blagodatima multikulturalizma. Odluku glavne operne kuće u Australiji da zbog ovog terorističkog napada bude obilježena bojama Izraela su napali tamošnji Palestinci i proPalestinske organizacije. To nam ukazuje da države s većim brojem migranata uvijek moraju biti neutralne jer ako to podrže bilo koju stranu njihovi stanovnici porjeklom iz druge strane će…
[…] Napad na Izrael […]
[…] Hamasov napad na Izrael je izazvao diplomatski potres koji je u određenom smislu veći od ruske invazije Ukrajine. Riječ […]