Najlakše je kritizirati
U utorak 24 listopada je premijer Andrej Plenković predstavio izvještaj o radu vlade. Još prije govora on biva u medijima kritiziran zbog slabog gospodarskog rasta Hrvatske. Mi na to možemo samo reći najlakše je kritizirati.
Hrvatska je tijekom vladavine Andreja Plenkovića ima prosječni godišnji gospodarski rast od 3.4 %. Riječ je o gospodarskom rastu sličnom onome Srbije i Bosne i Hercegovine koji nemaju pristup europskim fondovima. To je osnova kritike na račun Plenkovićevih gospodarskih „uspjeha” bez obzira da se direktno komentira zašto smo imali tako niski gospodarski rast.
U osnovi postoje tri gospodarska razloga za naš “neuspjeh”. Svaki od tih razloga je istovremeno problematičan pa se oni ne spominju nego se kritizira bez predstavljanja druge moguće politike.
Prvi razlog za naš relativno niski gospodarski rast biva odluka Plenkovićeve ekipe da ubrzano ukine ostatke ostataka naše neovisnosti. Time konstatiramo da je vlada prioritizirala ulazak u eurozone na uštrb gospodarskog rasta.
Andrej Plenković postaje naš premijer kada je javni dug Hrvatske činio 85 % našeg BDP-a. Tijekom svoje prve tri godine vladavine ova HDZ vlada je smanjila javni dug na 73.2 % BDP-a s ciljem našeg što bržeg ulaska u eurozonu. Kada postotke prevedemo u konkretni novac otkrivamo da je Hrvatska tijekom tih godina izvlačila iz gospodarstva 13-14 milijardi kuna godišnje u cilju smanjivanja javnog duga.
Osoba ne treba biti ekonomist da bi razumjela utjecaj tog izvlačenja novca na naš gospodarski rast. To fundamentalističko forsiranje ulaska u eurozonu putem smanjivanja javnog duga predstavlja prvi razlog za naš relativno loš gospodarski rast.
Drugi razlog predstavljaju Obvezni mirovinski fondovi koje praktički jedino mi u Europi imamo. Svi su od njih odustali jer oni dovode kod većina građana do snižavanja mirovina i povećanja javnog duga. Kako bi smanjila proteste zbog malenih mirovina zbog drugog stupa vlada je donijela zakon koji omogućava građanima izbor ostanka u drugom stupu ili njegovog napuštanja po odlasku u mirovinu.
Kako građani znaju što ih čeka ako ostanu u mirovinskim fondovima koje kontroliraju banke oni ih masovno napuštaju. U cilju smanjivanja odljeva Plenkovićeva vlada ovih dana priprema novu reformu kako bi zadržala građane u bankovnim fondovima.
To predstavlja istovremeno pomaganje bankama i izbjegavanje glavnog problema. Taj glavni problem predstavlja zaduživanje države zbog obveznih mirovinskih fondova. Tijekom 2022 godine Hrvati su prisilno, zbog zakona uplatili u Obvezne mirovinske fondove 8.3 milijardi kuna. Istovremeno su fondovi iz raznih razloga isplatili 2.2 milijarde kuna. Prevedeno Hrvatska se 2022 godine nepotrebno zadužila 6.1 milijardu kuna zbog OMF-va.
Za kraj trebamo navesti i 5 milijardi kuna godišnje koje otpadaju na posljedice rata, na braniteljske mirovine. O njima se može puno reći, ali nitko ne može i ne smije osporavati da one predstavljaju posljedice rata.
Strogo pojednostavljeno gledajući Hrvatska odlukom Plenkovićeve vlade iz proračuna izvlači 14 milijardi kuna za smanjenje javnog duga, 6 milijardi kuna za OMF-ove i 5 milijardi za posljedice rata. To znači predstavlja 25 milijardi kuna ili 2.8 milijardi eura koje Hrvatska neproduktivno izvlači iz proračuna gušeći tako gospodarski rast.
Plenkovićeva vlada je direktno odgovorna za 20 milijardi kuna koji se godišnje neproduktivno izvlače iz gospodarstva. To predstavlja glavni razlog zašto mi imamo tako „nizak” gospodarski rast !? Oni koji kritiziraju naš gospodarski rast bez da to navode…