Kriza Wikipedije

  Najveće svjetske sile svaka iz svojih razloga opravdano kritiziraju Wikipediju,a toj kritici se pridružuju i milijarderi. Kriza Wikipedije u posljednjih godinu dana zbog pada broj korisnika svima postaje očita.

  Priču o krizi Wikipedije započinjemo u SAD gdje 27.08.2025. Kongres pokreće njenu istragu. Formalno govoreći istraga je pokrenuta zbog velikog broja studija koje ukazuju da se podacima na njoj manipulira. Riječ je o manipulaciji kojoj je cilj propaganda usmjerena na stanovnike zapadnih država.

  Kao primjer te manipulacije članovi Kongresa navode navodne koordinirane kampanje pisanja tekstova protiv Izraela i Ukrajine. Povodom pokretanje istrage Wikipedija najavljuje da će u potpunosti surađivati i istinito odgovoriti na sva pitanje.

  Ako želimo biti iskreni to je samo nominalni razlog u vezi čega sigurno nečega ima. Stvarni razlog je po nama mišljenje Republikanaca da Wikipedija jako naginje na stranu takozvanih progresivnih snaga. Drugim riječima njeni tekstovi su usmjereni protov nacionalista koji su porjeklom iz Europe.

  Najjednostavniji dokaz za taj rasizam predstavljaju dva slična teksta na wikipediji. Prvi navodi da je Bijeli ponos (White pride) pojam koji prije svega koriste neonacisti i fašisti. Drugi sličan primjer govori da je Crni ponos (Black pride) koji ohrabruje crnce da slave svoju kulturu. To je Wikipedija definicija tih pojmova.

  Nakon SAD idemo u Kinu koja na svoj tihi način ratuje protiv Wikipedije. Prvo je  blokirala Wikipediju na „kineskom” jeziku,a 2019. i na svim drugim jezicima. Taj rat Kine protiv nje se nastavio potom u internacionalnim organizacijama gdje Peking blokira članstvo Wikipedije.

  Dana 09.07.2025. Kina je po peti put blokirala ulazak Wikipedije u članstvo Svjetske organizacije intelektualnog vlasništva. Općenita pozicija Wikipedije po pitanju Kine je da ona pogrešno interpretira njen način funkcioniranja. Mi ćemo samo navesti da i SAD sada to očito pogrešno interpretira…

  Nakon Kine idemo u po broju stanovnika najveću svjetsku državu, najveću svjetsku demokraciju i po ekonomiji državu u TOP 5, Indiju. Ona je sudski putem pokušala blokirati Wikipediju zbog njene pristranosti što na kraju sprečava tek odluka Ustavnog suda.

  Razlog za svađu je da Wikipedija piše kako je tamošnja državna medijska organizacija, Asian News International propagandni organ vlade. Pozicija Indije je racionalna pošto Wikipedija medijske organizacije u vlasništvu država dijele u dvije kategorije. U prvoj, lošoj kategoriji se nalaze organizacije u vlasništvu Indije, Kine, Rusije,… za koje se govori da su kontrolirani od države. U drugoj dobroj kategoriji se nalaze medijske organizacije u vlasništvu zapadnih država. To su Voice of America, BBC, DW,… za koje se govore da ih država financira, ali navodno ne kontrolira. Znači očita pristranost.

  Možemo navoditi sada i svađu između Wikipedija i Velike Britanije, ali smatramo da to nema smisla. Smisao ima navesti da se broj posjeta Wikipediji u tri godine, između 2022. i 2025. smanjio za 23% dok se broj njenih korisnika smanjio za 18%

  Da za dio tog smanjenja broja korisnika Wikipedije neupitno je odgovoran AI. Nema ovdje nikakve veze da li govorimo o Chat GPT ili Google AI odgovorima.

  To predstavlja jedan dio razloga dok drugi predstavlja protivljenje pristranosti Wikipedije. Niti jedan zagovornik stvarnih nacionalnih zapadnih stranaka joj ne vjeruje iz više razloga. Prvi od njih je pristrano zagovaranje otvorenih granica, drugi je pristrano zagovaranje zelene transformacije, treći antibjelačka pristranost, četvrti…

  Kako god da okrenemo Wikipedija jedna činjenica ostaje,a to je da ona gubi korisnike dok istovremeno ratuje s državama. To je stanje u doba kada ju se Musk priprema napasti svojom Grokopediom.

  Iz razloga jednostavnosti u tekstu koristimo pojam Wikipedia, a ne manje znani Wikimedia foundation.