Kritika banaka
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović se jučer na opće iznenađenje obrušio na banke govoreći Hrvatska Narodna Banka je zbog gospodarske situaciju komercijalnim bankama dopustila korištenje 6.5 milijardi kuna. Potom je on rekao:
“i što su napravili? Ono što su trebali. Otpustili su rezerve – 6,5 milijardi kuna koje su inače banke morale čuvati kao zlatnu škrabicu ako bude loše. Što sada rade s tim novcem? Posuđuju ga državi. Kako? Uz kamatu? Koliku? To čekam da čujem. Ako je preko jedan posto to je profiterstvo jer trenutno nitko ne može dobiti toliki povrat na svoj novac osim velikih pharmi i veledrogerija kojima je država dužna pa onda država plaća sulude kamate. Ne samo da o tome treba voditi računa tko koliko zarađuje i na čiju grbaču nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata.”
Taj napad Zorana Milanovića na banke predstavlja za sve nas iznenađenje pošto je njegova politička karijera praktički od samo početka vezana s financijskim sektorom. Još 2003 godine u doba osnivanja za po našem mišljenju Hrvatsku štetnih Obveznih mirovinskih fondova Milanovićev kum Dinko Novoselec je postao predsjednik uprave AZ OMF-a. Sljedeće godine Zoran Milanović ulazi u glavni odbor SDP-a, 2007 postaje predsjednik stranke, a 2011 godine i premijer Hrvatske.
Zbog takvog razvoja događaja možemo slobodno reći da su današnjeg predsjednika stvorile financijske instutucije bez da dalje navodimo stvarne ili navodne neobične veze o kojima su govorili mediji. Osnovne kritike Zorana Milanovića su se ticale prije svega njegovog navodnog kredita po posebnim uvjetima i poslovanja njegovog brata za što ga je bio prozivao i ministar Linić. Na kraju glavni financijski cilj tadašnjeg premijera Zorana Milanovića biva ustupanje Hrvatskih autocesta obveznim mirovinskim fondovima što će biti blokirano zahvaljujući uspjehu referendumske inicijative Ne damo naše autoceste.
Definitivni izborni poraz SDP-a na parlamentarnim izborima 2016 godine je rezultiralo izborom Davora Bernardića za predsjednika ove stranke dok je Zoran Milanović svoju stranačku dužnost napustio 26.11.2016. godine. Sljedeće godine mandat Dinka Novoselca na položaju predsjednika uprave AZ fonda neće biti produžen pa on pokreće s partnerima svoj vlastiti fond.
Zahvaljujući svemu tome mi možemo slobodno ustvrditi da je politička karijera Zorana Milanovića bila usko vezana s financijskim sektorom, ali zbog toga ga ipak nema smisla pretjerano kritizirati. Na kraju krajeva naš sadašnji premijer Andrej Plenković je na sadašnju dužnost stupio s pozicije odbora za proračun europskog parlamenta, dok je Macron iz financija stupio na položaj predsjednika Francuske. To je stvarnost Europske unije, koliko god da se ona nama sviđa ili ne sviđa
Drugi razlog za iznenađenje izjavom predsjednika Zorana Milanovića biva što ona ukazuje na potpuno nerazumjevanje moderne ekonomije. Što je on s tom populističkom izjavom želio reći ? Možda je htio reći da bi bilo normalnije da su banke taj novac konvertirale u eure i poslale ga u Italiju, Austriju, Njemačku ili bi bilo normalnije po njemu da su ga preusmjerile poslovnim subjektima ? Ako je htio ovo posljednje reći onda to ukazuje da uopće ne razumije današnje poslovanje. Da mi svi želimo da financijski sektor novac ulaže u stvarnu ekonomiju, ali u stvarnosti tako to u svijetu ne funkcionira već desetljećima.