Kralj Arthur
Jedna od naših tužnih istina je da zahvaljujući filmovima i serijama bolje znamo povijest Velike Britanije i SAD od vlastite. Jedan od tih stranih povjesnih likova za koje svi znamo je neupitno kralj Arthur o kojemu su Englezi i Amerikanci napravili bezbroj filmova, serija i napisali isto tako bezbroj knjiga.
Iako nam je teško vjerovati takozvani kralj Arthur je povjesna ličnost koja je živjela krajem petog i početkom 6 stoljeća u Engleskoj. Njegovo stvarno ime je bilo Ambrosius Aurelianus što upućuje na to da je bio potomak Rimljana. Do njegovog doba tadašnji stanovnici bivše rimske provincije Britanije su se nalazili pod napadima barbara od kojih su gubili grad za gradom, od kojih su bili potiskivani. Neki od tadašnjih stanovnika Englesku su bježali preko La Manš-a u sigurnost današnje Francuske tako da je Bretagna po njima dobila ime dok su se drugi povlačili u unutrašnjost otoka.
Gildas, engleski pisac iz VI stoljeća je pišući o svom vremenu spomenuo Rimljanina Ambrosiusa kojeg je naveo kao vođu otpora barbarima i potom je naveo veliku bitku u kojoj su ti isti barbari bili poraženi. Nakon te pobjede je desetljećima vladao mir, ali svi znamo što se potom dogodilo. Tokom sljedećih stoljeća prvobitni stanovnici su nastavili pružati otpor, ali su bili potiskivani sve više prema zapadu, prema današnjem Walesu. Na kraju Engleska kojom dominiraju potomci barbara (prvo Saksonci, a potom Normani) će 1272 godine osvojiti Wales. Razliku između te nove populacije i originalne populacije danas vidimo prije svega u jeziku tako da engleski spada u skupinu njemačkih jezika, a welški u skupini keltskih jezika.
Nakon Gildas koji je živio u doba kralja Artura/Amrosiusa sljedeći izvor o njegovom životu koji imamo nam dolazi iz 828 godine ili drugim riječima 300 godina kasnije. Taj izvor je knjiga Povijest Brita koja navodi da se Arthur borio danas bi rekli u 12 bitaka protiv Saksonaca. U ovoj knjizi on nije kralj nego zapovjednik vojske u kojoj su se borili britanski kraljevi.
Iz te prve, a potom i druge knjige stvoren je kompletan mit o kralju Arturu kojega smo mi bezbroj puta gledali na televiziji ili u kinima. Dovoljno je reći kako prvo od djela u kojima se Artura naziva kraljem biva napisano 1136 godine ili približno 600 godina nakon njegove smrti čime nam ujedno postaje jasno da cijela priča koju smo gledali predstavlja totalni mit.
Posebnu zanimljivost iz moderne perspektive nam predstavlja da kralj Artur nije bio popularna povjesna osoba tokom prve polovice 20 stoljeća. Dok su se o Robin Hood-u i Henriku VIII snimali filmovi još početkom 20 stoljeća kralj Arthur je svoju popularnost trebao čekao još 50 godina. Prvi od filmova u kojima se prikazuje biva Vitezovi okruglog stola iz 1953 godine nakon čega je došlo do poplave filmova i serija koji se bave kraljom Arthurom. Ovdje ćemo samo spomenuti popularnije filmove u koje neupitno spadaju Excalibur s Patrickom Stewartom iz 1981 i Prvi vitez s Sean Connery i Richard Gere iz 1995 godine.
Početkom 21 stoljeća filmski studiji su odlučili kompletan mit baciti u smeće i koristiti samo ime kralj Arthur da bi privukli publiku. U tim novim filmovima Kralj Arthur (2004), Posljednja legija (2007), Pedragon (2008) Arthur je rimski časnik s regularnom rimskom vojskom što nema nikakve veze niti s stvarnošću niti s mitom.
Ti filmovi su završili s financijskim debaklima pošto gledatelje nisu zanimale fantazije, moderni pokušaje promjene mita o kralju Arturu. Trenutačno najnoviji film ili serija o Arthuru je Cursed na Netflixu. Ova serija koja ponovno nema nikakve veze s mitom je trebala postati novi Game of Thrones. U ovoj seriji koja više govori o današnjom mentalnom sklopu zapadnih filmskih studija kralj Artur je plaćenik (i crnac), njegov mitski otac Uther nije njegov otac nego tiranin koji krvoločno vlada zajedno s katoličkom crkvom dok je glavni heroj serije mlada žena imena Nimue. Jednostavno riječ je o woke seriji koja prikazuje baizou, ldiot mentalitet onih koji upravljaju zapadnim medijima.