Korona depresija

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je krajem lipnja provodio istraživanje psihičkog zdravlja Amerikanaca. Razlog za ovo istraživanje se službeno temeljio na korona virus pandemiji i efektu te pandemije na psihičko zdravlje Amerikanaca. Ovdje tvrdimo službeno pošto se to navodi u istraživanju koje koristimo za ovaj tekst, ali to je ujedno bilo i doba kada već mjesec dana traju Black Lives Mater demonstracije što je isto moglo utjecati na psihu ljudi.

Kako bi se utvrdilo mentalno stanje populacije, korištenje droga, samoubilačke tendencije i slično provedeno je ispitivanje među punoljetnim Amerikancima. To ispitivanje je rezultiralo otkrićem da je 40.9 % Amerikanaca bilo suočeno s barem jednim težim psihičkim poremećajem krajem lipnja 2020 godine.

Posebnu važnost ovom istraživanje dava da je 10.7 % ispitanika ozbiljno razmišljalo na samoubojstvo tokom mjesec dana prije odgovaranja na upitnik CDC-a. Kada se prešlo na detaljniji pregled skupina koje su češće razmišljale o samoubojstvu da su o tome najčešće razmišljali najmlađi ili u prevodu oni između 18 i 24 godine starosti. Njih 25.5 posto je razmišljalo o samoubojstvu dok nakon ove skupine dolaze Hispanci s 18.6 % i Afroamerikanci s 15.7 %. Gledajući o radnom mjestu najčešće su o tome razmišljali oni koji se besplatno brinu o teško bolesnim osobama (30.7 %) i takozvani nužni radnici (21.7 %)

Gledajući općenito na bilo koji od mentalnih problema po ovoj analizi ispadne da je većina stanovnika SAD starosti između 18 i 45 godina patila u lipnju od 2020 od neke teže depresivne slike. Tako je bilo pogođeno 74.9 % mladih između 18 i 24 godine kao i 51.9 % onih između 25 i 45 godina. Dodatnu zanimljivost ovom ispitivanju daje i podjela ispitanika prema rasnoj pripadnosti. Po njoj 40.8 % Hispanaca je imalo depresivne epizode, nakon čega dolazi 30.2 % Afroamerikanaca, 29.2 % Bijelaca i na kraju 18 % Azijata. Kada gledamo podatke o početku korištenja droga ili uzimanju jačih doza otkrivamo pored različitih rasa u SAD nije promjenio, ali je udaljenost po postocima. Sve u svemu da bi se bolje nosili s depresijom 21.9 % Hispanaca je koristolo droge. Nakon njih dolaze Afroamerikanci kojih je 18.4 % učinilo isto zajedno s 10.6 % Bijelaca. Najmanje su se prema drogi okrenuli Azijati pošto ju je samo njih 6.7 % pojačano koristilo.

Iako je na sve 3 serije pitanja odgovorilo samo 1.497 ispitanika ovi podaci su izazvali šok u Američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti. Povećanje broja onih koji su upali u psihološku depresiju je bio 400 % veći u odnosu na isto razdoblje 2019 godine dok se broj onih koji razmišljaju o samoubojstvu više nego udvostručio.

Ovi podaci za CDC predstavljaju šok zbog čega se poziva na obraćanje pažnje prema utjecaju korona virusa na psihu ljudi, ali s druge strane za sociologe to nije iznenađenja nego samo ubrzavanje postojećih trendova. Između 2000 i 2016 godine broj samoubojstava u SAD je porastao za 30 % s 10.4 na 13.5 na 100.000 stanovnika. Taj porast depresije i samoubojstava je posebno zainteresirao „nobelovca” Angus Deatona koji je nakon višegodišnjih istraživanja otkrio povezanost depresije i samoubojstava s stupnjom zaposlenosti osoba između 25 i 55 godina starosti. Ranije su po njemu pored ostalog okupljanja u crkvama i u sindikatima služila podršci onima u problemima što je ublažavalo psihičke probleme stanovnika, ali toga danas više manje nema. Stoga danas nezaposlena osoba bez podrške zajednice prilično lako upadne u psihološku depresiju i općenito crne misli. Da su CDC i drugi čitali ovu studiju Deatona vrlo dobro bi znali što će se dogoditi kada pokrenu korona virus karantenu. Vrlo dobro bi znali da će doći do drastičnog porasta psihološke depresije i svega onog vezanog s tim.