Kolaps povjerenja u demokraciju
Centar za budućnost demokracije iz Cambridge-a je prije par dana izašao s vrlo dobrom studijom raspada zapadnog povjerenja u demokratske režime. Ova studija se bavi stanjem demokracije u cijelom svijetu, ali kako je nama prije svega zanimljiva situacija u Europi samo njom ćemo se i baviti.
Studija nam osim situacije danas ukazuje i na popularnost demokracije počevši od sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Prvo što upada u oči su bila kratkotrajni padovi povjerenja u demokraciju tokom 70tih i 90tih godina nakon čega bi se povjerenje brzo vratilo. To drastične promjene dolazi 2009 godine s gospodarskom krizom kada pad povjerenja u demokraciju prestaje biti akutni problem i postaje kronični europski problem. Povjerenje u demokraciju do tada mukotrpno stečeno biva jednostavno govoreći uništeno spašavanjem banaka, politikom štednje i stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora (čitaj Europskog ustava) protivno referendumski izraženoj volji glasača. Tada su sve demokratske maske srušene i one se više nikada nisu vratile.
Ta demokratska kriza nije nastala od jučer do sutra nego se ona postepeno razvijala. Građani su u cijeloj situaciji razumno, a ne glupo ili nepismeno kako ih voli kritizirati elita postupali. Oni su na vrhuncu gospodarske krize imali povjerenje u političare da će riješiti gospodarske probleme,a potom i one s migrantima. Kada je ispalo da političari to ne žele učiniti tada su građani prestali vjerovati u demokraciju pa danas 58 % europskih građana ima loše mišljenje o demokraciji. To predstavlja još jedan neupitan dokaz da glasači vrlo dobro znaju što je u njihovom interesu i da to bolje znaju nego političari centra koji govore da sve rade u ime njihove dobrobiti.
Kada gledamo zapadnu Europu danas osnovno pitanje predstavlja ako će vlade uspjeti riješiti pitanje gospodarske stagnacije, nejednakosti, migracija kao i odnosa država članica prema Europskoj uniji. Ako to uspiju riješiti povjerenje u demokratske režime će u zapadnoj Europi biti vraćeno, ako ne ….
Za razliku od građana u zapadnoj Europi oni u istočnoj su počeli vjerovati u funkcioniranje demokracije. Taj povratak ili preciznije jačanje povjerenja u demokraciju je usko vezan s izbornim pobjedama navodnih populističkih stranaka i njihovim politikama koje se temelje na nacionalizmu, socijalnoj i protumigrantskoj politici. Zbog tih politika je povjerenje u demokraciju najviše poraslo u Poljskoj i Mađarskoj, dok istovremeno to isto povjerenje opada u zapadnim takozvanim liberalnim demokracijama.
Centar za budućnost demokracije iz Cambridga je stoga došao do zaključka kako neće doći do povratka povjerenja u demokratske režime sve do trenutka kada one ne ne počnu riješavati gospodarske probleme svojih građana kao i pitanja migracija i zaštite prirode. To je po ovoj studiji jedini način za povratak povjerenja u zapadnu demokraciju.