Klimatski savez
Tijekom zasjedanja COP 26 u Glasgowu pored ostalog dogovoreno je stvaranje formiranje financijskog klimatskog saveza. To je inače klimatski savez kojim se potpisnice obvezuju financirati samo klimatski održive projekte.
Kao što smo govorili prije dvije godine COP 26 je bio debakl, ali to neće zaustaviti ekološke projekte. Države su na tom okupljanju odbijale potpisati sporazume o prestanku korištenja ugljena i drugih fosilnih goriva. Znači dogodio se bio debakl, ali na tome priča nije stala.
Dok su političari tada bili odbili potpisati sporazume korporacije, prije svega zapadne financijske korporacije nisu bile tako sramežljive. One su bile potpisale sporazume o odbijanju financiranja i osiguravanja kompanija koje ne provode klimatski održive politike. Riječ je inače o sporazumu koji je još ranije dogovoren, potpisan, ali je tek na COP 26 u pravom smislu riječi aktiviran.
Na početku je izgledalo da će ovaj klimatski savez držati vodu, ali to je bilo samo na početku. Već koji mjesec kasnije potpisnici su se počeli buniti što rezultira odlukom da im se dopusti financiranje novih rudnika ugljena i sličnog. Bez obzira na te promjene financijske korporacije su počele napuštati ovaj savez.
Prvo su ga napustili mirovinski fondovi Cbus super i Bundespensionkasse dok su istovremeno zbog optužbi za monopolističko ponašenje to zaprijetile i američke banke. Potom ga je u prosincu 2022 napustila druga najveća svjetska financijska institucija imena Vanguard.
Praktički istovremeno su JP Morgan i Bank of America zaprijetili napuštanjem ovog saveza u strahu od tužbi za monopolističko ponašanje. Oni još uvijek formalno nisu napustili ovu grupu, ali …
Inače Velika Britanija je službeno potvrdila da dogovori financijskih korporacija o financiranju samo održivih politika predstavlja monopolitičko ponašanje. U skladu s tim ona donosi odluku o ukidanji odredbe o monopolu za klimatske projekte !?
Za razliku od Velike Britanije SAD je krenuo drugim putem. To se dogodilo 15 svibnja 2023 godine kada 23 javna tužitelja u SAD su izlaze s zajedničkom izjavom. Njome su dali do znanja da zajednička poslovna politika u blokiranju investiranje i osiguranja fosilne industrije predstavlja monopolističko ponašanje. Riječ je po njima o monopolitičkom ponašanju kojim se krše savezni zakoni kao i oni „lokalni” američkih saveznih država.
U skladu s tim sve potpisnice klimatskog saveza će biti izloženi sudskim tužbama ukoliko ne istupe iz njega do 15 lipnja 2023. Reagirajući na tu prijetnju tužbama osiguravajuće korporacije su masovno istupile iz klimatskog saveza.
Nakon dobivanja ovog ultimatuma savez su napustili Axa, Allianz, Scor, Sompo Holdings, Lloyds i Mapfre, a QBE je izjavio da ga je napustio davno ranije. Ove godine su inače ovaj savez još napustili Munich Re, Zurich, Hanover Re i Swiss Re čime je on u stvarnosti propao.
Kada govorimo propao ciljamo na činjenicu da je propao odjel klimatskog saveza koji se bavio osiguravajućim društvima. Odjel bankovnog sektora je još uvijek ostao lojalan klimatskog saveza, a do kada će to biti nitko ne zna. Tome trebamo još dodati da financijske kuće i osiguravajuća društva čine samo 2 od 7 odvojenih odjela klimatskog saveza tako da je on još uvijek živ.
U određenom smislu ovaj slučaj nam ujedno ukazuje na razliku između europskih režima i američkog. Dok europski režimi mijenjaju, ukidanje antimonopolističke zakone kako bi pomogli borbi protiv klimatskih zakona američki ostaje na svojim pozicijama. To je pohvalno za SAD i ne baš pohvalno za Europu.