Kina u centru svijeta
Tijekom protekla 3 tjedna Kina je postala epicentar svjetske ekonomije i diplomacije. Kinezi će se ponosom reći da je Kina u centru svijeta čime se kalendar vratio u staro doba kineske slave.
Priču o Kini ovog proljeća započinjemo s posjetom šefice MMF-a Kristaline Georgijeve. Ona se nalazila u Kini krajem ožujka 2023 kada je tamo održala i jedan govor. Riječ je o govoru koji je imao 3 važne poante.
Prva od njih biva da će svjetska ekonomija 2023 godine imati niži gospodarski rast od normalnog. Za razliku od svjetske ekonomija kineska će imati viši gospodarski rast što predstavlja jako dobar znak. Treća njena poanta koju ovdje navodimo bivaju visoki financijski rizici po svjetsko gospodarstvo. Naša interpretacija njenog govora biva da je ona došla tražiti pomoć Kine u slučaju izbijavanja nove financijske krize.
Potom su Kinu odvojeno, ali istovremeno posjetili predsjednik Macron i predsjednica Europske komisije von der Leyen. Prije njih su već u posjeti Kini bili premijer Španjolske i kancelar Njemačke !?
BBC interpretacija ova dva istovremena posjeta biva da su odlučili igrati igru dobar policajac, loš policajac. Po toj priči Macron igra ulogu dobrog policajca dok von der Leyen lošega. Kako bi dostojno odigrala ovu ulogu von der Leyen je prije putovanja javno kritizirala Kinu što je na kraju dovelo do očekivanih posljedica.
Kineski mediji su s oduševljenjem pozdravili dolazak francuskog predsjednika u čijoj pratnji je došlo 60 direktora. Paradržavni komentar njegovog posjeta govori o tome da mnogi na Zapadu žele sabotirati posjet Macrona kako bi Francuska krenula drugim smjerom. Njegov posjet je u medijimabio opisan željom za uspjehom, željom za suradnjom i nadom da će biti odbijene kritike onih koji Francusku žele slijepo vezati za SAD.
Koju važnost Kina dava posjetu Macrona se najbolje vidi po mjestu koju je izabrano za sastanak. Riječ je bila o sastanku održanom u Guangzhou. To je „rodni” grad kineskog predsjednika Xi-a gdje on praktički nikada ne vodi strane državne dužnosnike. Time je ukazana iznimna važnost koju Kina pridodaje ovom susretu.
Za razliku od tog kraljevskog dočeka Macrona Kinezi su bili vrlo hladni s Ursulom von der Leyen. Za to je ona realne gledajući sama kriva kada je prije putovanja kritizirala Kinu s čime nije prestala niti nakon dolaska u Peking.
Tamo je prvo praktički opalila ultimatum Kini zahtjevom da ne opskrbljuje Rusiju oružjem. Kao razlog je ona navela da je to protivno internacionalnim zakonima pa će stoga slanje oružja imati negativni efekat na odnose.
To je bubnula nakon susreta s kineskim predsjednikom, nakon čega je nastavila govoreći o Tajvanu. Po tom pitanju ona izjavljuje da je nasilna promjena statusa Tajvana neprihvatljiva. Ukratko ona je svojim izjavama prešla minimalno 2 crvene linije jer je naredila Kini što smije, a što ne raditi. Kinezima je na kraju ispalo kao da ih je došla kritizirati i izdavati naređenja !?
Praktički istovremeno s njima u Kini je bio i bivši predsjednik Slovenije Danilo Turk. Njegov posjet u ime organizacije World Leadership Alliance predstavlja jednu drugu priču koja isto ukazuje na važnost Kine. Red je napomenuti da i ministar vanjskih poslova SAD-a pokušava posjetiti Kinu, ali ga ova odbija prihvatiti !?
Sigurno se pitate zašto sada svi trče u Kinu ? Po našem mišljenju odgovor na to pitanje je dala šefica MMF-a Kristalina Georgijeva u odvojenom intervjuu 04.04.2023. Tada ona izjavljuje:
„Nema šanse da kamatne stope idu toliko gore nakon što su dugo vremena bile niske i da to prođe bez posljedica. Nešto će eksplodirati”
Po nama kada to što MMF očekuje eksplodira Zapad i ostatak svijeta će trebati pomoć Kine za stabilizaciju situacije. To je naš možda pogrešni zaključak zašto zapadni lideri sada trče u Kinu ?