Iskoristivost europskih fondova
Naša vlada se voli hvaliti koliko novaca je uspjela privući iz Europske unije. Za razliku od nje europski revizori govor da je iskoristivost europskih fondova u Hrvatskoj iznimno niska.
Premijer Andrej Plenković se voli hvaliti kako smo iznimno zaradili iz europskih fondova. Po njemu mi smo između 2013 i prosinca 2022 profitirali 56.83 milijardi kuna iz EU fondova. Nećemo sada ulaziti u rasprave da to nije istina ili da je riječ o krvavom novcu kojeg smo zaradili odlaskom naših građana.
Mi danas nećemo ništa sličnoga govoriti nego se baviti samo europskim fondovima i našim „uspjesima” po tom pitanju. Ti naši uspjesi u povlačenju europskog novca su praktički jedinstveni u Europskoj uniji ili kako je to rečeno na 247. sjednici vlade:
Spadamo među „najučinkovitije i najbrže u odnosu na druge članice EU po pitanju povlačenja novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”.
Mjesec dana kasnije (27.09.2023.) vlada ponosno izjavljuje:
„Prema posljednjim službenim podacima Europske komisije, koji se objavljuju na portalu Cohesion Data, u zadnjih nekoliko mjeseci po odobrenim sredstvima skočili smo za 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto, od 28 zemalja za koje se prate podaci”.
Sve u svemu to su uspjesi naše vlade u povlačenju europskih novaca. Vjerojatno u tim vladinim izjavama ima jako puno istine, ali red je baciti oko na stvari koje ona ne spominje. Ne smijemo zaboraviti da Plenkovićeva vlada upravlja Hrvatskom od 2016 godine pa za otkriti istinu trebamo gledati puno šire. U tom širem pogledu nam pomaže Europski revizorski sud koji iznosi podatke o iskorištenim EU sredstvima.
Iznimno zanimljivu tablicu nalazimo na stranici 19 ovogodišnjeg izvještaja Europskog revizorskog suda. Na toj stranici nam se navodi koliki postotak novca su članice EU iskoristile iz razdoblja 2014-2020. Taj novac se inače isplaćivao još 2021, 2022, a isplaćuje se i 2023 godine. Od tih 8 godina (2014-2022) za koje Europski revizorski sud navodi podatke Plenković je bio premijer u 6 (2016-2022). To znači da je on, da je njegova vlada osobno odgovorna za uspjeh ili neuspjeh u iskorištavanju europskog novca.
Sljedeća tablica navodi podatke od najgore do najbolje države po pitanju iskorištavanja EU novca iz razdoblja 2014-20 godine.
Pozicija |
Država |
Neiskorišten novac |
Pozicija |
Država |
Neiskorišten novac |
1. |
Danska |
33 % |
15. |
Velika Britanija |
20 % |
1. |
Malta |
33 % |
Europska unija |
20 % |
|
3. |
Hrvatska |
32 % |
16. |
Austrija |
19 % |
4. |
Bugarska |
30 % |
17. |
Grčka |
16 % |
4. |
Slovačka |
30 % |
18. |
Litva |
15 % |
6. |
Nizozemska |
27 % |
19. |
Mađarska |
14 % |
7. |
Španjolska |
25 % |
19. |
Slovenija |
14 % |
7. |
Italija |
25 % |
21. |
Češka |
13 % |
7. |
Rumunjska |
25 % |
21. |
Portugal |
13 % |
10. |
Belgija |
24 % |
23. |
Poljska |
12 % |
10. |
Njemačka |
24 % |
24. |
Estonija |
12 % |
12. |
Francuska |
23 % |
25. |
Cipar |
11 % |
13. |
Više zemalja |
21 % |
26. |
Luksemburg |
10 % |
13. |
Švedska |
21 % |
27. |
Finska |
9 % |
15. |
Latvija |
20 % |
27. |
Irska |
9 % |
Kada sada gledamo ove službene europske podatke red je postaviti pitanje tko govori neistine. S jedne strane slušamo o vladine priče uspjesima u povlačenju novca, a s druge strane imamo ove podatke Europskog revizorskog suda. Ti podaci nam govore da smo najgori u istočnoj Europi po korištenju europskog novca i da smo 3 najgori u Europskoj uniji.
Kome vjerovati vladi ili europskom revizorskom sudu ?
[…] buy clindamycin[…]
buy clindamycin