Hrvatska narodna banka

Tokom proteklih dana Hrvatska narodna banka je intervenirala na tržištu prodajom deviznih rezervi s ciljem stabiliziranja tečaja i praktički istovremeno je izvršila otkup državnih obveznica. Oba ova događaja predstavljaju neobičnost za HNB dok se u realnosti oni nalaze u potpunoj suprotnosti.

Prije nego što sada izbije panika jer je Hrvatska narodna banka prodala 1.6 milijarde eura s ciljem zaštite tečaja kune red je sjetiti se visine naših deviznih rezervi. Po službenim podacima za 2018 godinu Hrvatska je treća članica Europske unije po visini svojih deviznih rezervi. Ispred nas se nalaze samo Češka i Bugarska dok su Poljska, Velika Britanija (tada u EU) i drugi daleko od nas. Normalno Hrvatska nema u pravom smislu te riječi veće devizne rezerve od Velike Britanije pošto se one tako ne računaju nego svojim deviznim rezervama ima dužu pokrivenost uvoza proizvoda od nje. Ta tablica po službenim podacima izgleda ovako:

Zanimljivo je iz ove tablice ujedno primjetiti da se 3 najsiromašnije članice Europske unije nalaze u TOP 5 po deviznim rezervama i da Hrvatska ima veće devizne rezerve nego Velika Britanija i Švedska zajedno. Cinik bi sve to mogao komentirati na puno negativnih načina o načinu vođenja naše financijske politike, ali bolje je da to prešutimo.

Ta tablica nam ujedno govori da danas nema nikakvih razloga za paniku zbog trenutačne prodaje deviznih rezervi radi stabilizacije tečaja bez obzira na to što guverner Vujčić u svom lobiranju za uvođenje eura danas govori. U svojoj izjavi za medije Vujčić je naveo kako ne bi bilo tečajnog rizika u slučaju uvođenja eura i da bi smo dobivali novac iz eurozone. U svom PR nastupu on je potpuno ignorirao korist za gospodarstvo koju se može postići manipulacijom vlastitog tečaja i da bi netko drugi, da bi eurokrati donosili odluku koliko ćemo i zašto dobiti novca od strane Europske centralne banke i drugih tamošnjih institucija. Njegov pogled je strogo fiskalni i u skladu s tim protivan makroekonomskom pogledu na ekonomiju.

Da se vratimo sada na početak. Hrvatska narodna banka je prodajom 1.6 milijarde eura deviza domaćim financijskim institucijama povukla s domaćeg tržišta 12.2 milijardi kuna,a potom je otkupom državnih obveznica na domaće tržište vratila 4.075 milijarde kuna. Ta dva poteza se nalaze u potpunoj suprotnosti pa stoga nemaju nikakvu financijsku logiku ako je cilj HNB-a zaštita tečaja kune. Jedina moguća logika tog otkupa državnih obveznica bi bila rušenje njihovih prinosa ili pružanje pomoći financijskim institucijama koje se nalaze u financijskim problemima čemu je dan prioritet nad zaštitom stabilnosti tečaja. Ta nelogičnost akcije HNB-a je potpuno u skladu s tim kako guverner predstavlja zadatke koje on treba izvršavati što za sve nas može predstavljati enormni problem u bliskoj budućnosti bez obzira što Hrvatska danas ima 18 milijardi eura visoke devizne rezerve.