Globalna internet infrastruktura

  Jedna od stvari koje svakodnevno bez razmišljanja koristimo je globalna internet infrastruktura. Malo tko se od nas pita kako je ona izgrađena i gdje su njene središnje točke.

  Svjetska globalna internet infrastruktura se temelji na 550 podvodnih linija. Riječ je o linijama koje spajaju države i kontinente pretvarajući našu planetu u globalno selo.

  Dok na primjer Greenland samo jedna podvodna linija spaja s SAD i Europskom unijom ove države, organizacije s svijetom spaja bezbroj linija. Tako na primjer SAD direktno s Irskom, Velikom Britanijom i Francuskom spaja 18 telekomunikacijskih linija izgrađenih preko cijelog Atlantskog oceana.

  Bez obzira na taj veliki broj telekomunikacijskih podvodnih linija u svijetu postoji nekoliko kritičnih mjesta. Jedno od tih mjesta je brazilska obala gdje se na jednom mjestu spajaju kabeli iz Europe, SAD-a i Južne Amerike,a drugo je Egipat.

  Egipat je postao nervni centar globalne internet infrastrukture iz prije svega političkih razloga. Arapske države kao što znamo nisu baš oduševljena Izraelom,a isto vrijedi u odnosu svijeta prema Iranu i Siriji.

  Nuspojava ove političke situacije je da sva telekomunikacijska infrastruktura koja povezuje Europu s Azijom i istočnom Afrikom ide kroz Egipat. Riječ je inače o 15 podvodnih kabela postavljenih u Crveno more koji postaju 25 kabela na kopnenom dijelu puta kroz Egipat.

  Ta osjetljivost svjetske internet infrastrukture u Egiptu je postala svima jasna tijekom lipnja 2022. Tada je podvodni kabel korporacije AAE-1 bio presječen što je dovelo do pada internet mreže u većem broju država.

  Riječ je inače o kabelu dužine 25 tisuća kilometara koji povezuje Hong Kong, Vijetnam, Maleziju, Tajland pa sve države do Grčka, Italije i Francuske. Osim ovog kabela u Egiptu istovremeno je bio prerezan i jedan drugi kabel što je dovelo do praktički potpunog pada interneta u istočnoj Africi.

  To nije bila jedina posljedica ovog incidenta pošto su njega osim država osjetile i najveće svjetske korporacije. One su to osjetile zbog računarstva u oblaku koje je prestalo funkcionirati u doba incidenta. Korporacije čija se infrastruktura nakratko raspala su bili Microsoft, Google, Apple, Amazon i drugi. Ovdje ćemo samo navesti izjavu Googlea koji se službeno izvinio korisnicima prije svega na Bliskom istoku, a potom u Europi i Aziji zbog 192 minute tijekom kojih nije radio.

  Sreća u nesreći ovog incidenta je bila da se dogodio na kopnu pa je kvar mogao biti brzo ispravljen. Da je neki brod sidrom ili na bilo koji drugi način prekinuo kabel u Crvenom moru popravak bi trajao puno duže.

  Sve u svemu ovaj lipanjski incident u Egiptu i ne predstavlja neku novost. Riječ je o incidentu sličnom onome iz 2013 godine. Tada su egipatski „genijalni” lopovi odlučili prerezati interkontinenalni kabel kako bi ga prodali u staro željezo. Kako je Egipat praktički automatski ostao bez interneta policije ih je bez problema našla i uhitila.

  O Egiptu smo ranije već više puta govorili, ali nikada ga nismo smatrali iz svjetske perspektive s izuzetkom Sueza važnim. Danas smo zbog ovog lipanjskog incidenta uvidjeli njegovu globalnu važnost za internet i špijuniranje.