Francia Marquez
Na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima u Kolumbiji pobjedu je ostvario ljevičar Gustavo Petro koji 7 kolovoza postaje predsjednik. Njegova zamjenica je aktivistkinja Francia Marquez koja početkom 2023 dava veliki intervju časopisu Politico.
Ovaj intervju navodimo pošto zapadna politička tradicija navodi da državni dužnosnici trebaju zastupati interese svih građana. Oni trebaju zastupati interese svih ili ako ništa drugo velike, velike većine građana bez obzira na spol, vjeroispovjest ili boju kože. Francia Marquez krši te jednostavno političko pravilo pošto se ona ne smatra potpredsjednicom Kolumbijaca nego crnaca u Kolumbiji.
Politička karijera Francie Marquez počinje njenim aktivizmom u borbi protiv ilegalnih rudnika u Kolumbiji. Za tu uspješnu borbu 2018 godine ona dobiva internacionalnu nagradu Goldman prize za zaštitu prirode. Njenim daljnjim ekološkim angažiranjem kao i onim za prava crnaca u Kolumbiji ona postaje ime u lijevim i liberalnim kolumbijskim krugovima.
U pripremi predsjedničkih izbora 2022 godine kandidat velike lijeve koalicije je pozvao Marquez da bude kandidat za potpredsjednika. To se pokazalo ispravno odlukom zahvaljujući kojoj Gustavo Petro osvaja 50.44 % glasova i postaje predsjednik. S druge strane Francie Marquez iz minorne Alternativne demokratske stranke postaje potpredsjednica.
Složiti ćete se da je u današnje doba kulturoloških ratova afroKolumbijka Marquez stvarno uspjela kada uzmete u obzir da crnci predstavljaju samo 6 % stanovnika Kolumbije ? Taj uspjeh nije zaustavio Marquez koja je prije i poslije svega aktivistica za prava crnaca ili preciznije svog naroda.
U izbornoj kampanji i potom kao potpredsjednica ona nosi odjeću „inspiriranu” afričkom odjećom. Kada liberalno nastrojeni Washington Times govori da ona povlači kontroverzne poteze onda možete zamisliti što govore konzervativci !? Ako ne možete sada ćemo dati primjer njenih „kontroverznih” izjava
Govoreći na svjetskom okupljanju ona je zatražila da države isplate odštetu Subsaharskim državama i općenito crncima. Po njoj moderni ekonomski sustav biva stvoren na kolonizaciji i robovlasništvu pa stoga treba platiti odštetu Africi.
Nastavljajući govoriti o ovoj tematici u razgovoru na portalu Politico ona navodi: „Mi nismo potomci robova nego potomci slobodnih ljudi koji su pretvoreni u robove”.
Ona inače nikada ne govori kako su ti slobodni ljudi prodani u roblje jer je riječ o neugodnom pitanju. To je neugodno pitanju pošto su afrička, crnačka kraljevstva pretvarala slobodne crnce za robove i onda ih prodavali. To je radilo Kraljevstvo Benin, a to su radila i sva druga crnačka kraljevstva.
Ako pitate potpredsjednicu Kolumbije što je to afroKolumbijska kultura dobiti ćete blago govoreći čudan odgovor. Taj odgovor biva da je njihova kultura krađa !? To je ona iz čista mira izjavila u intervjuu. Njene riječi su bile:
„11 kolovoza se dogodio „masakr” u mjestu Kali. Petero djece je ušlo na plantažu šećerne trske da ju naberu za sebe. Možda su to napravili jer su bili gladni, a možda jer je to dio naše kulture. Dok su naša djeca prakticirala našu kulturu ona su bila ubijena od civila” (čuvara plantaže). Inače pravna država je procjenila da su čuvari postupili u skladu s zakonom.
Zbog svega navedenog i puno drugoga ona je među konzervativci iznimno omražena. Tu omraženost Marquez iskorištava da bi se kao gradonačelnica Chicaga okružila pretorijanskom gardom i svih optužila za rasizam. Kako ju po vlastitim riječima mnogi u Kolumbiji mrze nju svakog dana od kuća na posao i natrag vozi helikopter sigurnosnih snaga čime sve biva rečeno.