Fake news
Jedna od popularnijih definicija lažnih vijesti govori da se lažne vijesti sastoje od namjernih dezinformaciji koje se šire putem novina, radija, televizije ili interneta. Pokušavajući pomoći čitateljima u lakšem prepoznavanju lažnih vijesti Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova je izašao s opširnijim savjetima kako identificirati lažne vijesti. Ti savjeti, pitanja koje si čitatelj mora uvijek postaviti glase uvijek počnu s tko je izvor vijesti i završaju s razmišljanjem o vlastitog pristranosti.
Osnovni problem toga i mnogih drugih pokušaja definiranja lažnih vijesti se javlja što ih na takav način uvijek pokušava definirati režim kakav god da on bio ili organizacije koje su financirane za nalaženje stvarnih ili navodnih lažnih vijesti pa su pod utjecajem onog tko ih financira. Koliko se na primjer može vjerovati organizaciji financiranoj od Europske unije i SAD-a da će potpuno neovisno i neutralno nalaziti lažne vijesti ?
Vrijeme je da se sada vratimo na srž problema. Vrijeme je da se vratimo na lažne vijesti koje ne šire neki kako će elita reći „čudni” internet portali i neke „čudne” novine nego na lažne vijesti koje šire državne novinske agencije. Za početak red je pogledati kako naša Hrvatska izvještajna novinska agencija ili skraćeno HINA prenosi vijesti. Nužno nam je ovdje za naglasiti kako po zakonu HINA djeluje po načelima „neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja” tako da je ona barem po slovu zakona neovisna od političkog uplitanja. Prije 6 dana HINA je izašla s viješću o Poljskoj koja pored ostalog govori:”….Iako se očekuje da će gornji dom, koji kontrolira oporba, velikom većinom odbaciti zakon…..”. Tu vijest su prenesli praktički svi naši mediji počevši od index.hr preko direktno.hr pa sve do dragovoljac.com
Riječ je o neupitno lažnoj izjavi po kojoj cijeli tekst postaje lažna vijest kojom se šire namjerne ili nenamjerne dezinformacije o stanju u Poljskoj. Mnogi će se upitati zašto je riječ o lažnoj vijesti ? Riječ je o lažnoj vijesti jer vladajuća stranka Pravo i Pravda u poljskom gornjem domu ima 48 zastupnika dok sve ostale stranke i u teoriji neovisni zastupnici imaju zajedno 52 zastupnika. Kada bi svih 8 stranaka zajedno glasovale protiv vladajuće stranke onda bi ona izgubila to glasovanje s praktički minimalnih 52 protiv 48 glasova što se može svakako nazvati, ali nikada, pa baš nikada velikom većinom. Zbog toga riječ je o namjernoj ili nenamjernoj lažnoj vijesti (vi procjenite) koja negativno prikazuje poziciju vladajuće, navodno populističke stranke u Poljskoj.
Drugi primjer lažnih vijesti koje nam serviraju novinske agencije u vlasništvu države dolazi od one u vlasništvu Njemačke države, od Deutsche Welle. Ova novinska agencija je prije 3 dana prenijela vijest o preimenovanju ulica u Berlinu koje će namjesto njemačkih imena dobiti ona afrička o čemu smo već ranije pisali na portalu .Objašnjavajući potrebu za takvim potezom Deutsche Welle navodi kako će ulica koja nosi ime po Carl Petersu, sadističkom njemačkom guverneru današnje Tanzanije dobiti ime po afričkim borcima za slobodu. Riječ je o neupitno lažnoj vijesti pošto je ime ulice Carl Petersa promjenjeno još u doba hladnog rata kada ona mijenja ime u ulicu Hansa Petersa. Za razliku od sadastički nastrojenog Carla, Hans Peters je bio humanist i borac protiv nacizma koji je spašavao Židove u Drugom svjetskom ratu. U skladu s tim smatramo da je riječ o lažnoj vijesti kako bi se opravdalo skidanje imena ulica s njemačkim i njihova zamjena s afričkim imenima.
Kao treći i ujedno ovdje posljednji primjer kako državni mediji šire lažne vijesti iz svoje ideološke perspektive navesti ćemo ovdje BBC i njegovu famoznu emisiju Newsbeat. U toj emisiji iz 2017 godine BBC je tvrdio da 33 % mlađih punoljetnika spada među pripadnike LGBT zajednice i biseksualce dok taj postotak za osobe pred mirovinom iznosi 12 %. . U stvarnosti po podacima Američke državne agencije za zdravlje pripadnici LGBT zajednice i biseksualci čine samo 2.3 % stanovnika,a ne 15, 20 ili 33 % stanovnika kako to u svojoj emisiji tvrdi BBC. Ima li smisla išta reći o ovoj lažnoj vijesti osim da je ideološki motivirana kao i prethodne dvije s ciljem stvaranja neke nove u stvarnosti nepostojeće realnosti ?
Uzimajući u obzir ove primjere iz Hrvatske, Njemačke i Velike Britanije red je sada da se vratimo na početak teksta. Kada pogledamo savjete Međunarodnog saveza knjižničarskih društava koji bi nam trebali poslužiti da otkrijemo da li je neka vijest istinita ili lažna otkrivamo da su sve tri ovdje navedene vijesti navodno istinite iako su u stvarnosti neistine. Te tri vijesti su izašle u javnost putem neovisnih državnih agencija neupitne reputacije pa su navodno istinite iako činjenično to nisu. To nam je još jedan dokaz, to nam je odličan dokaz kako živimo u doba medijskih laži ili kako je to bolje rekao Edward Lucas, stariji urednik The Economist-a za Glasa Amerike „zapadni mediji priotiziraju pravednost nad istinom”. Poanta tih njegovih riječi bi bila da zapadni mediji zajedno s našim vladama odlučuju o tome što je pravedno, a što to nije dok je istina izgubila na svojoj važnosti ili čak možda postala nepoželjna..