Europski govor

  Krajem travnja francuski predsjednik Macron je održao svoj europski govor i potom dao intervju za The Economist. U određenom smislu on koji se sada nalazi u svom drugom i posljednjem predsjedničkom mandatu razmišlja o svojoj ostavštini.

  Ta ostavština bi po njemu trebala biti ujedinjena Europa s ukinutim nacionalnim državama kako bi se mogla boriti protiv ekonomskih i drugih neprijatelja. Za početak Vas prepuštamo dijelovima govora predsjednika Macrona imena Europski govor:

  “Prije 7 godina smo predložili izgradnju ujedinjenije, suverenije i demokratskije Europe. Ujedinjenije, kako bismo se potvrdili među ostalim silama i suvereniju, kako bi zaštitili svoju sudbinu, naše vrijednosti i način života od drugih; i demokratskiju, jer je Europa rodno mjesto liberalne demokracije, u kojoj njeni narodi sami odlučuju o sebi…

…Unatoč svih problema proteklih godina i u kontekstu koji je uvijek, posljednjih godina, bio obilježen ubrzanjem ekoloških i tehnoloških prijelaza koji potpuno potresaju način na koji živimo i kako proizvodimo, naša je Europa bila odlučna i krenula je naprijed. Naš koncept, koji se prije sedam godina mogao činiti vrlo francuskim – suverenitet – postupno je krenuo diljem Europe. I unatoč ovoj neviđenoj akumulaciji kriza, Europa je rijetko kada toliko napredovala, što je plod našeg zajedničkog rada. I to zahvaljujući nekoliko koraka, za koje vjerujem da su povijesni, koje smo napravili posljednjih godina.”

  Prvi od njih je bio zajedničko zaduživanje Europska unije u cilju borbe protiv pandemije. Drugi strateško jedinstvo po pitanju zdravstvene industrije koje po Europskim sporazumima (Ustavu) se nalazi pod kontrolom nacionalnih država. Treći je gradnja temelja za tehnološku i industrijsku suverenost Europe. Četvrto je donošenje odluke o Zelenom planu, zelenoj transformaciji po čemu je Europa jedinstvena u svijetu. Peti odlučujući korak je bilo potvrda koncepta europskih granica i u skladu s tim donošenje sporazuma o migrantima. Šesti odlučujući korak je bila odluka donesena nakon ruske invazije Ukrajine da će Ukrajina i Moldaviji biti članice Europske unije !?

  Tehnički u toj šestoj točki on je lagao pošto je odluka bila donesena ranije. Mi smo radi jasnoće ovdje samo bez izmjena onoga što je govorio samo drastično skratili te točke. Sada preskačemo dio govora pa nastavljamo:

  “… Sjedinjene Američke Države imaju dva prioriteta. Prvo SAD, i to je legitimno, a drugo pitanje Kine. Europsko pitanje nije američki geopolitički prioritet u nadolazećim godinama i desetljećima, bez obzira na snagu našeg saveza i veliku predanost današnje administracije koja je vrlo angažirana oko ukrajinskog sukoba. Zbog toga doba kada je Europa kupovala svoju energiju i gnojiva od Rusije, proizvodila svoju robu u Kini i delegirala svoju sigurnost Sjedinjenim Američkim Državama, je završilo…

  …rizik je da će Europa zaostati. I to već počinjemo uviđati, unatoč svim našim naporima. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika između 1993. i 2022. je porastao u Sjedinjenim Državama za gotovo 60%. U isto vrijeme Europski BDP je porastao za manje od 30% I to čak i prije nego što su Sjedinjene Države donijele Zakon o smanjenju inflacije, što je golema politika za privlačenje naše industrije i subvencioniranje sve zelene tehnologije i industrije. Naš izazov danas je ići mnogo brže i preispitati naš model rasta. Jer i ovdje su se promijenila pravila igre i to na jednostavan način. Dvije glavne globalne sile odlučile su se više ne pridržavati pravila trgovine. Rekao sam to vrlo jednostavno, ali to je stvarnost od Zakona o smanjenju inflacije. Posljednjih 20 godina svi smo kolektivno govorili da želimo uvesti Kinu u WTO i da je naš cilj u osnovi da druga najveća gospodarska i trgovinska sila slijedi naša pravila. I sada kao da je vodeća svjetska ekonomija odjednom odlučila da će se ponašati kao druga. To se dogodilo. Kao rezultat toga, više ne možemo ispuniti svoje ciljeve. Rizik je očito naše osiromašenje, što je dramatično za kontinent kao što je naš, koji, štoviše, ima najzahtjevniji društveni model na svijetu koji uzima najviše od bogatstva koje proizvodi.

  Dugo smo mislili da je naš model nezaustavljiv – demokracija se širi, ljudska prava napreduju i europska meka moć trijumfira. A demokracija je i dalje privlačna mnogima u svijetu. Ali pogledajmo stvari jasno. Sve više se kritizira naša liberalna demokracija, s neutemeljenim argumentima, s svojevrsnim izvrtanjem vrijednosti, jer mi to dopuštamo, jer smo ranjivi. Ali posvuda u našoj Europi, naše vrijednosti i naša kultura su ugrožene, ugrožene jer su temelji dovedeni u pitanje, s ljudima koji misle da bi autoritarni pristupi bili nekako učinkovitiji i privlačniji, ugroženi i zato što su naši snovi i naši narativi sve manje europski. Svugdje je sadržaj kojem su izložena naša djeca i tinejdžeri sve više američki ili azijski, povezan s dolaskom digitalne tehnologije koja okupira naše živote, na što ću se kasnije vratiti…

…Moramo prihvatiti promjene u našoj politici tržišnog natjecanja kako bismo stvorili europske prvake i masovno podržali tvrtke u našim strateškim sektorima novim ulaganjima na razini EU27 – vratit ću se na to za koji trenutak. Ali pojednostavljenje se ne odnosi samo na jedinstveno tržište, ono znači uklanjanje pravila koja djeluju kao granice unutar EU27 kako bi naša novoosnovana poduzeća odmah mogla imati pristup domaćem tržištu, a to je europsko tržište, jer su inače u stvarno nepovoljnom položaju u odnosu na Kineski i američki start-upovi. Naša snaga je naše unutarnje tržište s 450 milijuna potrošača. Jedinstveno tržište je izbor pojednostavljenja…

…Odlučimo sada učiniti Europu globalnim liderom do 2030. u pet najvažnijih strateških sektora. Umjetna inteligencija, golemim ulaganjem u talent, ali i sposobnost izračunavanja. Imamo 3% globalnog kapaciteta izračuna. Zamislite: nas Europljana, 3%. Dakle, cilj je sustići, ali do 2030.-2035. moramo dosegnuti barem 20% ako želimo biti vjerodostojni igrači. Kvantno računalstvo. Prostor, gdje moramo konsolidirati Ariane 6, i to govorim u trenutku kada čujemo toliko stvari. Ariane 6 je preduvjet za europski pristup svemiru. To je apsolutna potreba. Ali uz NewSpace i ljudske svemirske misije, moramo imati Europu s ambicijom za svemir. Biotehnologija, očito, i novi oblici energije: vodik, modularni reaktori i nuklearna fuzija…

…Mi trebamo promjenu naše trgovinske politike. Tu nedvojbeno imamo jednu od najtemeljnijih promjena paradigme, po mom mišljenju. Otvorenost, da, ali uz obranu naših interesa. Kao što rekoh, to ne može funkcionirati ako jedini na svijetu poštujemo pravila trgovine kakva su napisana prije 15 godina. Ako ih Kinezi i Amerikanci više ne poštuju, prekomjernim subvencioniranjem kritičnih sektora, ne možemo biti jedini koji to čine. Neće uspjeti. I ne radi. I u tom pogledu smo ili previše naivni ili preslabi.

  Mi imamo stvarnu moć. Mi smo tržište od 450 milijuna potrošača. To je ogromna snaga. Stoga moramo zaštititi svoje zdravlje strogom primjenom naših zdravstvenih standarda. Također moramo zaštititi naš društveni model primjenom naših društvenih standarda. I moramo zaštititi svoje klimatske ambicije braneći naše ekološke standarde. Inače ćemo izmisliti kontinent koji postavlja previše ograničenja proizvođačima na vlastitom tlu i, kroz svoju trgovinsku politiku, uklanja ograničenja za proizvode koje uvozi…

…Mi akumuliramo ušteđevinu. Mi smo vrlo bogat kontinent s vrlo konkurentnim igračima. Ipak, budući da naš sustav tržišta kapitala nije integriran, ta štednja ne ide u prave sektore i na prava mjesta. To je prvi nedostatak. Drugi nedostatak je nedostatak apetita za rizik. Budući da imamo visoko posredničko gospodarstvo, 75% kanala kroz banke i osiguravajuće tvrtke, a njima su dana pravila koja ih sprječavaju da uđu u kapital i rizik. Treći nedostatak je što svake godine naša štednja, u iznosu od oko 300 milijardi eura godišnje, financira Amerikance. U svakom slučaju, neeuropljani, a posebno Amerikanci, bilo u trezorskim obveznicama ili rizičnim kapitalom. To je apsurdno. Dakle, moramo ispraviti ova tri apsurda stvaranjem stvarne „Unije štednje i ulaganja“, to jest stvaranjem elemenata solidarnosti kako bi ona funkcionirala, tako da naši investicijski fondovi i svi naši igrači na tržištu kapitala mogu cirkulirati štednju tako da su pravilno raspoređeni u našem gospodarstvu…”

  Ovdje smo stali s prevodom govora jer je on Castrovske dužine. Time želimo reći da je trajao gotovo 2 sata !? Link za njega imate na početku teksta pa tko voli…

  Samo 5 dana kasnije ili ako želite precizno 29.04.2024. predsjednik Macron je dao intervju za The Economist. U njemu on govori da je bez obzira na sve kritike Francuska spremna poslati vojsku u Ukrajinu protiv Rusije. Po njemu ako Ukrajinci zatraže slanje francuske vojske mi se trebamo jako dobro upitati što učiniti ? Mi smo isto tako slali vojsku kada su to zatražili afrički lideri (što nije dobro završilo). Potom je najavio razgovore o tome da francusko nuklearno oružje u teoriji postane europsko nuklearno oružje.

  Govoreći dalje on je izjavio zabrinutost po pitanju tehnološko zaostajanja Europe u najvažnijim tehnološkim sektorima počevši od čiste energije do kvantnog kompjutera. Njegov odgovor na to bi trebale biti državne investicije i deregulacija.

  Ruska invazija Ukrajine je po njemu prva pretnja Europi, drugu predstavlja tehnološko zaostajanje, a treća je nacionalizam potpomognut dezinformacijama. Po tom pitanju je citirao državnika iz 1940. koji je izjavio “Ono što me ubija u Francuskoj i Europi je duh poraza”. Na žalost on se nije upitao tko je kriv za taj dug poraza ? On se to nije upitao jer bi bila riječ o samokritici,a ne neodređenom komentaru.