Energetska kriza

  Energetska kriza upravo potresa Kinu dok se istovremeno Europa bori s visokim cijenama plina. Nužno nam je ovdje naglasiti da postoji velika razlika između događaja u Kini koja uvodi redukcije struje i Europi.

  Posljednjih mjeseci, a možemo dodati i cijelu godinu predsjednik Kine Xi Jinping radi sve moguće da osvoji treći mandat. Tradicionalno gledajući on bi bio protustavan, ali to nije upisano u zakone pa ga on može dobiti.

  U skladu s tom svojom politikom on je ove godine direktno napao tajkune, nosio odjelo Mao Ce-tunga i puno drugih sličnih stvari. Ono što mu se na kraju obilo o glavu u ovom natjecanju popularnosti biva ekologija.

  Povodom proslave 100 godina Komunističke partije Kina je odlučila zatvoriti veliki broj rudnika ugljena. Time je vlada odlučila dobiti podršku prije svega pripadnika svoje srednje klase koji traži manja zagađenja. Ta odluka biva donesena tijekom manjeg rada hidroelektrana zbog suše u jugozapadnoj Kini.

  Treći dio priče koji dovodi do energetske krize predstavlja svađa s Australijom što dovodi dovelo do smanjenja uvoza ugljena. Te 3 odluke zajedno stvaraju savršenu energetsku krizu u Kini gdje se više od 50 % energije proizvodi u termoelektranama na ugljen.

  Dodatni problem koji pojačava krize predstavlja sama organizacija tamošnjeg električnog sustava. S jedne strane država regulira cijenu energiju dok je cijenu sirovina, ugljena prepustilo tržištu. Nakon izbijanja nestašice ugljena u Kini dolazi do raste njegove cijene pa je nekim termoelektranama postalo neisplativo proizvodit energiju. Zbog toga su oni obustavili njenu proizvodnji.

  Kineska vlada uvidjevši štetu koju prouzročenu svojim pogrešnim odlukama 8 listopada donosi odluku o njihovom poništavanju. Prvom odlukom se naredilo rudnicima ugljena da povećaju svoju proizvodnju za 160 milijuna tona na godišnjoj razini. Drugom donesenom istog dana se dopušta povećanje električne energije za potrošače.

  Kao što je trebalo vremena da se vide loši efekti ranijih odluka vlade tako da će trebati vremena da zaživi nova odluka. Efekat ovih događaja u Kini će svima nama postati jasna tijekom božićno-novogodišnjih kupovina.

  Trenutačno se procjenjuje da su redukcije struje imale negativan efekt na 44 % kineskih industrijskih kapaciteta. Pored ostalih proizvođačima dijelova za Apple i Tesla je bilo naređeno da obustave proizvodnju.

  Iz ove priče možemo nešto i naučiti. Kinezi su bili zabrinuti oko termoelektrana na ugljen i zagađivanja dok je bilo energije. Kada je nje „nestalo” onda su vlada i srednji sloj zaboravili na ekologiju i počeli vikati dajte nam „prljave” energije !? To bi bila jedna iz pouka koju bi Europa s svojom namjerom da izvede zeleno samoubojstvo trebala skužiti. Na žalost naši vladari su previše arogantni da to prihvate.

  Govoreći na kraju o Xi Jinpingu red je spomenuti da je nanio ozbiljnu štetu svojoj kampanji za reizbor. Držeći se tradicionalne linije nasljeđivanja sljedeće godine bi predsjednik trebao postati Wang Huning. On je glavni ideolog Kine već 20 godina pa se postavlja pitanje da li stvarni želi postati predsjednik ?

  To ne mijenja činjenicu da je Xi Jinping u problemima zbog trenutačne energetske krize. Odgovor na pitanje da li će on sljedeće godine ponovno biti izabran za predsjednika će nam reći i da li je preuzeo svu vlast u Kini !?