Druga Ukrajina

  Gruzija postaje druga Ukrajina bez očite beneficije članstva u Europskoj uniji koja je visila nad Kijevom. To je strogo pojednostavljeno govoreći situacija u Gruziji kojoj preti od Zapada organizirani državni udar.

  Priču o Gruziji započinjemo krajem 20 stoljeća kada takozvane nevladine udruge financirane od zapadnih državnih organa dobivaju slobodne ruke u Ukrajini. Jedan zapadni puč i potom demokratski izbori kasnije predsjednik Ukrajine postaje Janukovič.

  Njegova politička ideja postaje da će Ukrajina u 21 stoljeću biti kao Jugoslavija u 20. Drugim riječima on je želio da Ukrajina bude neutralna država između Europske unije i Rusije kako bi od oboje izvlačio korist. To je bilo neprihvatljivo i za SAD i za EU pa je uz pomoć paradržavnih nevladinih organizacija izvršen državni udar.

  Sada se ova situacija ponavlja u Gruziji čija vlada pokušava naći ravnotežu između odnosa s Zapadom i Rusijom. Ona to izvodi jer je svjesna toga da ne može postati članica Europske unije dok to ne postane Turska. Tu nezgodnu situaciju Gruzijska vlada pokušava iskoristiti stvaranjem geopolitičke prilike za sebe.

  Za stvoriti tako nešto, za stvoriti svoju neovisnu politiku ona mora onemogućiti rad zapadnih agenata. To predstavlja razlog za odluku Gruzijske vlade da organizacije koje primaju više od 20 % novaca iz inostranstva proglasi stranim agentima putem zakona imena Zakon o stranom utjecaju.

  Riječ je o zakonu sličnom američkom zakonu o stranim agentima koji je postao uzor svima u svijetu. Vodeći se tim američkim zakonom multikulturalna vlada Indije 2010. donosi svoj zakon o stranim agentima,a potom to čine Rusija 2012., Kina 2016., Australija 2018., Kanada…

  Riječ je iz perspektive Gruzije i drugih država o nužnom zakonu kada uzmete u obzir da samo Europska unija troši više od milijarde i pol eura godišnje na financiranje „nevladinih” organizacija izvan Europske unije. Kada toj cifri dodamo američka financiranja i ona „filantropa” možemo razumjeti problem u geopolitički važnim državama.

  Zbog toga Gruzija u travnju 2024. ponovno pokreće donošenje zakona o stranim agentima i ovaj put je odlučila ne odustati od njega. Tijekom 2023. ona je bila odustala od ovog zakona u zamjenu za status EU kandidata pa sada kada ga ima kreće uvjereno u njegovo donošenje.

  To donošenja zakona je ponovno dovelo do demonstracija onih koji žive od stranog novca i koji vjeruju u njihovu propagandu. To postaje razlog za ponavljanje ukrajinske priče kada SAD i Europska unija viču:„nitko nesme da vas bije”.

  Ta pozicija „nitko ne sme da vas bije” je znana oporbi koju financiraju SAD i EU. Zbog toga je jedan od šefova oporbe bio nakautirao predsjednika parlamenta Gruzije. Smješno postaje njegovo 3 dana kasnije vikanje da ga je policija prebila što na kraju čak i Zapad ignorira.

 Bez obzira na sav zapadni pritisak Gruzijski parlament 14.05.2024. donosi Zakon o stranom utjecaju. Rezultat glasovanja nikada nije bio upitan pošto je 84 zastupnika glasovalo ZA, a 30 PROTIV tako da je sve jasne. Reakcija SAD na donošenje Zakona postaje 22.05. najava sankcija svih odgovornih političara u slučaju poništenja predsjedničkog veta novim glasovanjem.

  Nakon što smo naveli političku situaciju riječ je navesti razloge zašto EU i SAD po svaku cijenu žele kontrolirati Gruziju. Prvi je onaj klasični energetski i strogo je povezan s odlukom Europske unije da Turska „postaje centar svijeta” za dostavu energije.

  Početkom 2022. SAD i Europska unija su zabranile gradnju plinovoda istočnog Mediterana. Cilj te zabrane postaje da odluka Europska unija dobiva plin putem koridora Turska-Gruzija-Azerbejdžan. Tim istim putem ona dobija naftu,a uskoro će dobivati i električnu energiju.

  Drugi razlog postaje stvaranje problematičnog Turskog prometnog koridora. Riječ je o koridoru koji prolazi kroz turkijske države i Gruziju koja je počasni član neoTurskog carstva. Kada bude dovršen ovaj koridor će povezati Istanbul s kineskom granicom i tako postati treći euroazijski put.

  To su stvarni razlozi zašto Europska unija i SAD odbijaju prihvatiti neutralnu Gruziji i rade po svaku cijenu da uđe u zapadnih blok. Za kraj ćemo samo još dodati da Gruzija nema diplomatske odnose s Rusijom čime postaje jasno da sve ono što se govori o tamošnjim događajim predstavlja propagandu.

Bez obzira na sve navedene zapadne pritiske parlament Gruzije je 28.05.2024. poništio predsjednički veto i donio ovaj zakon. Što će se dalje događati trenutačno nitko ne zna.

Kao što Europska unija blokira Russia Today zbog pogrešnog utjecaja na svoje stanovnike tako i države koje misle o sebi i svojoj budućnosti zabranjuju rad organizacija koje financiraju strane vlade zbog pogrešnog utjecaja na vlastito stanovništvo.

Red je o tome razmisliti zbog čega smo ovaj tekst postavili na Dan državnosti !?