noa-mobile

Domaći proizvođač mobitela Hangar 18 je bankrotirao

Nastanak, postojanje i bankrot domaćeg proizvođača mobitela nam govori jako puno o funkcioniranju domaće, ali ujedno i svjetske ekonomije. Prije sada već 15 godina poduzetnik Marijo Kralj je imao poslovnu ideju koju će ubrzo pretvoriti u stvarnost.

Tu stvarnost danas, 15 godina kasnije predstavljaja mobitel brend Noa, bezbrojne nagrade,a na kraju i za njeno poslovanje fantastični bankovni dug. Nagrade koje je tvrtka dobila nisu samo domaće kao na primjer zlatna kuna, nego se tu nalaze i strana priznanja od organizacija EISA i Deloitte, ali to sve na kraju nije bilo dovoljno pa je još prošlu godinu došlo do blokade poslovanja tvrtke.

Poslovni počeci tvrtke Hangar 18 se vežu za jeftine mobitele čijom uspješnom prodajom je porasla ambicija vlasnika kompanije da se prebaci u viši cjenovni i profitabilni razred. Ta poslovna odluka je bila razumna dok su potom zaredane greške koje imaju veze i s modernom financijskom politikom zapadnih demokracija. U ožujku 2015 godine eurozona počinje uličnim riječnikom štampati novac dok ako ćemo koristiti moderni riječnik vršiti kvantitativno popuštanje. To je ujedno vrijeme kada tvrtka Hangar 18 počinje otvarati svoje prodavne centre imena Megastore dok istovremeno građani još uvijek izbjegavaju kredite nakon ranijih neugodnih iskustava.

Za banke koje od 2015 godine znači plivaju u novcu koji građani ne žele koristiti Hangar 18 postaje poželjni kreditni partner dok za njegovog ambicioznog vlasnika ti jeftini krediti predstavljaju mogućnost za eksplozivni rast tvrtke. Tokom sljedeće 3 godine Hangar 18 će otvoriti 13 prodajnih objekata više nego upitne isplativnosti dok će se istovremeno pokušavat proširiti na međunarodno tržište. Na kraju ovo neobaziranje na visinu zaduženja rezultira financijskim problemima tokom ljeta 2019 godine kada račun kompanije biva blokiran zbog kašnjenja s plaćanjem rate kredita od 1.8 milijuna kuna. Nakon toga poteza jedne banke ubrzo će uslijediti i potezi drugih banaka tako da će na kraju sud u Bjelovaru konstatirati kako Hangar 18 duguje 170 milijuna kuna raznim bankama koje su tvrtki davali kredite za eksplozivni rast poslovanja i dodatne milijune raznim drugim poslovnim subjektima.

Dosadašnja sudbina tvrtke Hangar 18 je slična sudbini velikog broja drugih možemo to slobodno reći zombi tvrtki koje danas posluju u Europskoj uniji i SAD-u na osnovni državnog štampanja novca koje je dovelo do ultra niskih kamatnih stopa. Da nije bilo ovog štampanja tvrtka se ne bi našla u sadašnjim problemima jer ne bi bila u stanju dignuti sve te kredite. Njen vlasnik danas gaji nadu da će ga novi mobitel koji će se početi prodavati u travnju spasiti, ali bez obzira što je riječ o odličnom mobitelu to će se teško moći dogoditi jer su dugovi veći od cjelogodišnje prodaje proizvoda ove kompanije.

Na kraju o svemu će odluku donijeti dužnici,a na kraju krajeva i država. Tokom dosadašnjih stečajnih nagodbi raznim domaćim tvrtkama je oprošteno 45.5 milijardi kuna dugova. Među tvrtke kojima je oprošten dug se nalaze hoteli, taksi i zaštitarske tvrtke kao i bezbroj drugih za našu domovinu potpuno nevažnih kompanija. One su spašavane iako su gospodarski gledano bile nevažne jer je postojao bezbroj sličnih poslovnih tvrtki koje se bave identičnim poslovima.

Mario Kralj ponosen svojim prvobitnim uspjesima je dignuo kredite za širenje ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama svoje poslovne odluke. To danas ne može biti opravdan razlog za likvidaciju domaće kompanije koja prodaje 60 tisuća mobitela godišnje i smatramo da nju treba spasiti. Nema nikakve veze da li bi taj spas došao putem ozoglašena predstječajne nagodbe, promjenom vlasničke strukture ili na neki treći način jer spašavanje ove za Hrvatsku jedinstvene kompanije bi bila ispravna odluka.

4 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina