Demografija u strategiji RH
Prijedlog Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske predstavlja jedan iznimno zanimljiv tekst o planovima vlade. Najzanimljivije ispadne što se u strategiji jasno vidi koji stručnjak je pisao koji dio strategije.
Na primjer u strategiji na strani 84 piše „opće poboljšanje kvalitete života i održiv gospodarski rast koji obiteljima pruža financijsku stabilnost i povjerenje u dostupnost budućih životnih prilika je jedna od značajnijih demografskih mjera. Hrvatska je najveće stope fertiliteta u proteklom razdoblju imala u godinama povoljnih gospodarskih okolnosti, odnosno u godinama kada su očekivanja o budućim životnim i financijskim okolnostima bila pozitivna. Demografski oporavak značajanje preduvjet budućeg gospodarskog rasta i stabilnosti društva, no djelotvornost sadašnjih ekonomskih politika i otključavanje potencijala za brži rast i konvergenciju prema europskom dohotku nužne su i nezaobilazne sastavnice povoljnih uvjeta za demografsku obnovu.”
Taj dio teksta je neupitno napisao demografski stručnjak i u njemu se u skraćenom obliku navodi ono što je napisano u demografskom dijelu knjige „25 godina Europske unije”. To ujedno predstavlja kritiku rada na određeno vrijeme i multikulturalizma pošto jedno utječe na sadašnju stabilnosti sigurnost obitelji, a drugo na „mračnu budućnost” Europe preplavljenu migrantima što oboje negativno utječe na odluku za imati djecu. Nakon ovog dijela teksta koji su napisali demografi dolazi laž koju su napisali ekonomisti.
Ta laž glasi:”Europske države koje ostvaruju pozitivne stope prirodnog prirasta stanovništva ujedno su i države s najvišim stopama zaposlenosti žena”. Riječ je o neupitnoj laži koja u dijelu strategije o demografiji tvrdi da je cilj povećati stope zaposlenosti žena, a ne povećati broj rođenih iako oni tvrde da su te dvije stvari pozitivno povezane. 5 država s najvećom stopom fertiliteta u Europskoj uniji su: Francuska s 1.88, Švedska i Rumunjska 1.76, Irska 1.75 i Danska 1.73. Istovremeno 5 država s najvišom stopom zaposlenosti žena su Švedska, Litva, Njemačka, Estonija i Latvija.
U ova oba popisa se tako nalazi samo Švedska, dok je Francuska koja ima najvišu stopu fertiliteta u EU tek na 16 mjestu po zaposlenosti žena. Rumunjska koja je na diobi drugog mjesta po fertilitetu se nalazi na 24 mjestu po zaposlenosti žena u EU. Irska je na 15 mjestu po zaposlenosti, a Danska na 7. Ovdje još možemo navesti i Njemačku koja nam uvijek služi kao primjer koja je po stopi zaposlenosti žena na 3 mjestu, a po fertilitetu na 13 mjestu. Jednostavno niti jedna od 5 država s najvišom stopom zaposlenosti žena osim Švedske nema fertilitet od 1.70 ili viši što ukazuje da stopa zaposlenosti žena i fertilitet nisu međusobno povezani bez obzira na ono što je napisao neki anonimni ekonomist u ovom poglavlju.
Trebamo li mi uopće ovdje naglašavati da se prijedlogu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske navodi kako je cilj dostići stopu fertiliteta od 1.80 ? Riječ je o stopi koju danas u Europskoj uniji ima samo Francuska,a svi vrlo dobro znamo da veliki utjecaj na tu stopu fertiliteta imaju migranti i njihovi potomci, a ne autohtoni Francuzi.
Sve u svemu ciljevi postizanja demografske revitalizacije se temelje na laži o pozitivnoj povezanosti stope zaposlenosti žena i fertiliteta,a istovremeno je postavljen cilj stope fertiliteta od 1.80 koju je nemoguće ostvariti bez radikalne promjene našeg socijalnog i gospodarskog sustava. Te promjene bi se djelom trebale temeljiti na postavka koje su suprotne europskom modelu o čemu smo isto tako govorili u knjizi „25 godina Europske unije”.