Civilizacija

  Tijekom stoljeća civilizacije se rađaju i propadaju. Toga smo svi svjesni već stoljećima pa je još u 14 stoljeću Ibn Khaldun napisao svoje dijelo o nastanku i propasti civilizacija.

  U svom dijelu Ibn Khaldun je govorio o cikličnom uzdizanju i propasti svake civilizacije. Njegova teorija govori da se svaki početak neke civilizacije temelji na socijalnoj koheziji i altruizmu. Na početku riječi je o grupu ljudi, o društvenoj skupini koja zajedno nastupa i u kojoj je uvreda jednoj osobi uvreda svima.

  Vremenom će ta društvena skupina, po njegovom mišljenju nomadska skupina zahvaljujući zajedništvu postati moćna. Ona potom tim zajedništvom stvara državu, civilizaciju čija je elita svjesna svog porjekla. Zbog toga ona mudro i pažljivo upravlja državom skupljajući malene poreze s ciljem održavanja društvene kohezije.

  Potom dolazi društvena faza u kojoj elita zaboravlja svoje porjeklo i interese države u cilju vlastitog bogaćenja. To dovodi do uništavanja socijane kohezije i propasti države-civilizacije pošto građani ne vide više razloga da se za nju bore.

  Ta cikličnost uzdizanja i propasti civilizacije koja se temelju na društvenim razlozima je uvijek iritirala zapadne društvene stručnjake. Jednostavno režim koji se nalazi na vrhu moći mrzi najave da ga jednog dana neće biti.

  Pravi zapadni stručnjaci u stvarnosti priznaju da se sve civilizacije uzdižu i propadaju. Neki od njih čak i priznaju da se sve civilizacije pridržavaju jasnih prirodnih zakona koje sada navodimo.

  Prvi zakon civilizacija nam tako govori da su sve civilizacije ograničene geografskim i vremenskim okvirima. Sve imaju svoj početak i kraj kao i područje na kojemu postoje. Za na primjer Egipat to je dolina Nila, a za Rimsko carstvo Sredozemlje.

  Sljedeći zakon govori da svaka civilizacija ima svoju unutrašnju ravnotežu. Veće promjene u unutrašnjoj ravnoteži se događaju na nelinearan način. Što je kraća pauza između tih promjena to je civilizacija nestabilnija. Kod vrlo kratkih pauza između promjena ili ako one potpuno nestanu dolazi do kolapsa.

  Treći zakon govori da svaka civilizacija ima svoj jezik koji je univerzalno prihvaćen. Prvi takav univerzalno prihvaćen jezik je bio Akadijski, a danas u zapadnoj civilizaciji to biva Engleski !?

  Četvrti zakon nam govori da se sve civilizacije temelje na potrošnji energije. Što je civilizacija kompleksnija to na neefikasniji način koristi energiju. Na kraju svaka civilizacija dođe do limita u potrošnji energije nakon čega dolazi kolaps.

  Peti zakon govori da heraklitov princip ima utjecaj na sve civilizacije. Faktori koji su doveli do stvaranja neke civilizacije će je kasnije i uništiti.

  Posljednji zakon civilizacija se temelji na djelima Ibn Khalduna. On govori da civilizacija propada kada elita izgubi mogućnost održavanja socijalne kohezije. Ona propada kada sistem vrijednosti civilizacije i njene simboli nestanu. Sastavni dio te završne faze su sekuralizacija, gubitak identiteta i nestanak ideala.

Gledajući pošteno naše društvo svako od nas može donijeti sam zaključak u kojoj fazi se nalazi zapadna civilizacija.