Boeing

  Američki Boeing je korporacija koja najbolje prikazuje što se dogodilo s industrijskom proizvodnjom u SAD i Europskoj uniji. Od korporacije koja je bila simbol proizvodnje ona je svedena na korporaciju koja sastavlja proizvode.

  Priča o Boeingu započinje 1909. kada se milijuner William Boeing zaljubio u avione. To dovodi do njegove odluke da ih započne proizvoditi i dizajnirati pa njegov prvi model je poletio 15.06.1916. Riječ je o avionu kojeg je on osobno dizajnirao i na njemu radio što se ponavlja i s kasnijim uspješnim modelom Boeing 2.

  William Boeing će tijekom sljedećih 18 godina izgraditi svoje avionsko carstvo koje napada, koje ruši predsjednik Roosevelt. 1934. godine korporacija Boeing je bila osuđena za monopolističko ponašanje i razbijena na više dijelova. Nakon te odluke Boeing odlazi u mirovinu, a novi predsjednik uprave postaje Claire Egtvedt koji njome upravlja od 1934. do 1968.

  Claire Egtvedt je bio inžinjer i nadareni dizajner kojeg se danas naziva ocem teških bombardera. On je osobno dizajnirao ili aktivno sudjelovao u dizajniranju aviona B-17, B-52, Boeing 707, 727,737 i 747.

  Nakon njegovog odlaska u mirovinu šef Boeinga postaje odvjetnik William Allen. Njegova „vladavina” završava nakon samo za Boeing 4 teške godine kada se korporacija vratila u ruke inžinjera

  Taj inžinjer je bio Thornton Wilson koji u korporaciji prolazi sve poslove od dizajniranja aviona do upravljanja njome. Njegov doprinos razvoju korporacije postaje odluka da se poboljšavaju, usavršavaju dosadašnji modeli, a ne prave novi. Ta njegova odluka je dovela do stvaranja aviona Boeing 757 i Boeing 767 dok se odustalo od modela 777 s 3 motora.

  Nakon gotovo 20 godina vladavine inžinjera Wilsona donesena je odluka da se Boeing treba prilagoditi Wall Streetu. To znači da se treba odustati od vladavine inžinjera i postaviti nekog njihovog za šefa. Taj netko je bio Frank Shrontz s Harvarda čijim postavljanjem je poslana poruka da će inžinjeri i dizajneri biti stavljeni pod kontrolu. Najbolji primjer Shrontzovog načina rada postaje njegova odluka da se Boeing 777 dizajnira u dogovoru s avionskim kompanijama.

  Njega 1996. nasljeđuje inžinjer s Princetona Philip Condit kojega se smatra prvim od odgovornih za današnje probleme korporacije. Tijekom svojih 7 godina vladavine Condit se bavio kupovinom suparničkih proizvođača aviona i potpunim odvajanjem menadžera od inžinjera. To je postigao tako da je sjedište korporacije prebacio u Chicago, a inžinjere i dizajnere ostavio u Seattle-u. Time je postigao da uprava korporacije potpuno živi u svom svijetu odvojenom od onog proizvodnje aviona.

  Condit je oboren 2003. u skandalu korupcije državnih dužnosnika nakon čega interregnum šef postaje Lewis Platt kojeg 2005 nasljeđuje McNerney. Izbor Jamesa McNerneya na najvišu poziciju Boeinga je predstavljao iznenađenje pošto je riječ o menadžeru koji nikad nije radio u avioindustriji.

  Njegov prvi doprinos razvoju korporacije predstavlja stvaranje problematičnog aviona Boeing 737 MAX i outsourcing. Osnovni problem s avionom je da Boeing 737 nije bilo moguće tako redizajnirati. Taj sada već zastarjeli putnički avion je bio iznimno nisko dizajniran u doba kada nisu postojale tehnologije brzog ukrcaja putnika.

  To znači da postoji minimalna visinska razlika između motora Boeinga 737 i piste. Novi Boeing 737 MAX je dobio puno veće motore pa je njihov smještaj na krilima trebao biti pomaknut što je promjenilo aerodinamičnost aviona. Rezultat svega toga postaje ugradnja senzora koji bi trebali stabilizirati let aviona. U minimalno jednom slučaju je to dovelo do avionske nesreće.

  Drugi problem je njegova korporacijska odluka da 70 % dizajna i proizvodnje outsourca drugim kompanijama. U određenom smislu odlučujuća godina po ovom pitanju postaje 2005. kada Boeing prodaje tvornice za proizvodnju aviona u Kansasu i Oklahomi.

  U osnovi danas Boeing više nije korporacija koja proizvodi avione nego korporacija koja ih sastavlja. Tako smo polako došli 05.01.2024. kada su avionu Boeing 737 MAX pri polijetanju otpala vrata. Tijekom istrage ove nezgode bez smrtnih posljedica šef Boeinga Dave Calhoun priznaje da korporacija nema pojma tko je ugradio ta vrata. Istraga je jedino utvrdila da su vrata proizvedena od kompanije Spirit Aerosystems i da su nepravilno ugrađena u avion.

  Ubrzo po tom priznanju šef Boeinga je zajedno s većim brojem svojih menadžera podnio neopozivu ostavku. U određenom smislu priča o Boeingu je ujedno priča o zapadnoj industriji.

4.3 4 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
3 Comments
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
pillow
24 dani prije

Fantastic site A lot of helpful info here Im sending it to some buddies ans additionally sharing in delicious And naturally thanks on your sweat

pillow
20 dani prije

Its like you read my mind You appear to know so much about this like you wrote the book in it or something I think that you can do with a few pics to drive the message home a little bit but instead of that this is excellent blog A fantastic read Ill certainly be back

pillow
18 dani prije

Just wish to say your article is as surprising The clearness in your post is just cool and i could assume youre an expert on this subject Fine with your permission allow me to grab your RSS feed to keep updated with forthcoming post Thanks a million and please keep up the enjoyable work

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina