Biden vs Trump
Nakon iznenađujućeg rezultata Brexit referenduma i potom izborne pobjede Donalda Trumpa 2016 godine zapadni mediji su krenuli u vatrenu propagandnu kampanju. Cilj te kampanje je „educirati” amerike stanovnike i općenito zapadni svijet u liberalne vrijednosti.
Prvo je bila riječ o Me Too kampanji, a potom smo ove godine stigli do Black Lives Matter. Konstantne optužbe, konstantne teorije zavjere o ruskom uplitanju u izbore 2016 i puno drugih fantazija propagiranih putem medija je uspješno narušilo rejting predsjednika Trumpa tako da je protukandidat Joe Biden imao prednost od 10 posto početkom ožujka 2020 godine. Početkom lipnja, u prvim danima demonstracija Black Lives Matter ta prednost Biden se povećala na 14 %,a potom je 15 kolovoza pala na samo 4 % što u Americi baš i ne znači puno.
Ništa nam ne dokazuje bolje tu tvrdnju od činjenice da je Hillary Clinton osvojila 2.1 % više glasova 2016, ali je bila izgubila predsjedničke izbore. Dodatnu zanimljivost ovoj situaciji nam daruje da u 15 američkih država koje će donijeti odluku o predsjedniku prednost Bidena iznosi samo 1 % što je stvorilo paniku u Demokratskoj stranci.
Sjećajući se događaja od prije 4 godine vjerojatno će Demokratske stranka i mediji za ovaj pad popularnosti optužiti Rusiju, Kinu i slično,a ne sebe. Nikada ne sebe, a oni na svojim plećima imaju više nego dovoljno krivice za ovu situaciju.
Zbog svojih neprekidnih izjava podrške Black Lives Matter demonstracijama Demokrati su se na kraju našli u problemima jer se stvorio dojam da oni podržavaju demonstracije zajedno s pratećim pljačkama i uništavanjem imovine. U skladu s tim raširenim razmišljanjem i neupitnom političkom štetom pokrenuta je medijska kampanja za njeno suzbijanje. Prvi dio ove propagandna kampanja govori o tome kako i danas „većina glasača” podržava ove demonstracije dok drugi dio spominje krivicu bijelaca za pljačke i nasilje koje se događaju tokom demonstracija. U obje ove propagandne tvrdnje je danas malo teže vjerovati.
Na samom početku BLM kampanje, u možemo to slobodno reći doba idealizma i nevinosti samo 19 % građana je smatralo da rasni odnosi ili rasizam predstavljaju najvažniji američki problem. To po nama predstavlja maleni postotak pošto Afroamerikanci čine oko 12 % stanovnika SAD-a što ukazuje da maleni broj pripadnika drugih entičkih grupa podržava ovaj prosvjed.
Dok su se Black Lives Matter demonstracije počele pretvarati u nasilje i lokalne pljačke demokrati su ih bezuslovno podržavali i to im danas dolazi na naplatu. To danas priznaju i najvatreniji predstavnici BLM pokreta koji javno tvrde da ovo nasilje, pljačke i slično pod BLM simbolima može demokrate, može Bidena koštati izborne pobjede. Po njihovim riječima Trump može iskoristiti tako stvorenu anarhiju za svoju izbornu pobjedu.
U tome su potpuno u pravu pošto po ispitivanju javnog mijenja koje ovdje spominjemo Trump osvaja 53 % glasova osoba starih između 35 i 49 godina i 51 % glasova onih između 50 i 65 godina. To mu u ovim skupinama dava prednost od 9 % i 7 % dok s druge strane Biden pobjeđuje među mladima, među onima starima između 18 i 34 godine s 58 % (prednost 22 %) i umirovljenika s 53 % (prednost 10 %).
Kada usporedimo ove podatke s onim s početka ožujka, prije prave eksplozije prvo korona virusa, a potom i BLM prosvjeda otkrivamo da je Trump osvojio teren u svim dobnim skupinama. Dok je s jedne strane povećao prednost među onima koji rade (35-49 i 50-65) s druge strane je došlo do kolapsa podrške Bidena među najmlađima i najstarijima. U dobnoj skupini 18-34 Biden je početkom ožujka imao prednost od 31 % (64-33),a danas je samo 22 % (58-36) dok je u dobnoj skupini starijih od 65 godina ta prednost smanjena s 20 posto (58 nasuprot 38 %) na „samo” 10 posto (53-43 %).
To nam ukazuje da će predsjednički izbori u SAD biti zanimljiviji od prvobitnih očekivanja.
Ova analiza je napisana koristeći podatke o javnom mijenju prije održavanja demokratske i republikanske izborne konvencije.