Bankrotirana Argentina
Danas se slobodno može reći da je Argentina bankrotirala iako to de jure nije. Kako bankrotirana Argentina nije imala dolara za platiti ratu duga ona je njegov dio otplatila u kineskim yuanima što je izazvalo šok na financijskim tržištima.
Početkom 20 stoljeća Argentina je bila bogatija od Njemačke pa se u Francuskoj govorilo „bogat kao Argentinac”. Nakon toga je počela za njena stagnacija, a potom i gospodarski kolaps.
Još 1930 godine Argentina je po BDP per capita znači po stanovniku bila među 10 najbogatijih država svijeta, a potom dolaze Peron i vojni diktatori. To je dovelo do gospodarskog kolapsa koji biva samo ubrzan nakon demokratskih promjena.
Prva demokratska vlada Argentine donosi osamdesetih godina dvadesetog stoljeća odluku o vezanju lokalne valute za dolar. To će dovesti do velikog bankrota Argentine 2001 godine kojim je cijeli svijet bio šokiran i demokratskog preuzimanja vlasti dinastije Kirschen.
Prvo je na vlast stupio Nestor Kirchen (2003-07), potom njegova žena Kristina (2007-15) i na kraju njihov sekretar Alberto Fernandez (2019 – 2023). Između njih se na vlast ugurao predsjednik Macri (2015-19) koji je smanjio ili ukinuo uvozne i izvozne carine, poreze i kontrolu kapitala.
Tim svojim politikama predsjednik Macri je teško naslijeđeno stanje samo pogoršao dovevši Argentinu na rub državnog bankrota. U pokušaju spašavanja Argentine od bankrota predsjednik Fernandez je odmah po stupanju na dužnost 2019 godine dignuo poreze. Potom ih ponovno diže 2021, ali to ne dovodi do spasa Argentine koja izvozi poljoprivredne i stočarske „proizvode”, a uvozi industrijske.
Tako smo polako stigli do ljeta 2022 godine kada inflacija u Argentini iznosi 70 % s tendencijom daljnjeg rasta. Sastavnio dio tamošnjeg gospodarsko-financijskog problema biva i dug MMF visok 44 milijardi dolara. Riječ je o dugu koji je stvorio predsjednik Macri kada je uzeo kredit od 57 milijardi dolara 2018 godine.
Već u proljeće ove 2023 godine inflacija u Argentini više nije bila 70 nego 100 %, a na na naplatu je dolazila rata MMF kredita. Kako Argentina nije imala dolara da ju otplati ona je donijela radikalnu ideju i odlučila platiti dio duga s kineskim yuanima. Riječ je inače o yuanima koje je Argentina „dobila” od Kine za kupovinu kineskih industrijskih proizvoda što predstavlja drugi presedan.
Zbog sveukupne gospodarske situacije u Argentini gdje danas 40 % stanovnika živi u siromaštvu predsjednik Alberto Fernandez se odlučio nekandidirati na ovogodišnjim izborima. Njegovu možemo slobodno reći peronističku stranku će predstavljati ministar gospodarstva Sergio Massa što je po nama kontroverzna odluka.
Predsjednik Brazila, Lula je navodno obećao pomoći Argentini u otplati duga dok istovremeno dio stranaka zagovara ulazak u BRICS. Drugi dio njih se protivi tome smatrajući da je Brazilu mjesto s demokracijama (EU, SAD, Izrael),a ne s diktaturama.
D ok tako razmišljaju političari građani suočeni s praktički državnim bankrotom, stalnim devalvacijama i inflacijom od 100 % ne znaju što da misle. Navodno jedna trećina njih podržava sadašnju vladajuću stranku, druga navija za stranku prošlog predsjednika, Macrija, a treća ne želi imati posla niti s jednom niti s drugom bivšom vladajućom koalicijom.
Oni žele promjene koje će gospodarski stabilizirati Argentinu i smatraju da su se i predstavnici stranke Kirschner dinastije i Macrijeve stranke pokazali neposobnima. Oni žele promjene koji će dovesti do povećanja životnog standarda.
Te izborne kalkulacije su za nas realno nevažno. Onaj za nas važan dio predstavlja da je bankrotirana Argentina napravila dva svjetske presedana. Ona je postala prva država koja je dolarski dug platila u yuanima i istovremeno prva država koja je yuane „dobivene” od Kine iskoristila protivno sporazumu s ovom državom !?