Bankovne naknade

  Dok se svi posljednjih mjeseci bavimo povećanjem cijena hrane i rijetko se spominju financijske institucije. Možemo reći da nitko ne želi spominjati bankovne naknade da se ne bi zamjerio bankama.

  Pretpostavljamo da maleni broj osoba koji nije previše ugovorno povezan s bankama razmišlja da će jednog dana dobiti njihov poziv. Taj poziv će biti u stilu: „Nećete kredit, nećete internet bankarstvo, nećete Mastercard ? Mi onda ne želimo imati Vas kao klijenta. Idite marš van iz naše naše banke pa zajebavajte nekog drugog”.

  Kako ipak postoji dosta takvih osoba banke su odlučile da nas sve više deru po pitanju samog postojanja našeg računa. Mnogi će reći da je riječ o sitnici pa je stoga to praktički nevažno mi se s tim ne slažemo. Ne slažemo se jer borba protiv inflacije treba biti apsolutna, treba biti bez ikakvih izuzetaka.

  Zašto bi trebali na primjer pratiti inflaciju u cijeni jaja, a ne u cijeni bankovnih usluga ? To jednostavno po nama nema smisla pošto kada govorimo o inflaciji u cijeni proizvoda mi trebamo gledati cijeli proizvodni lanac. Mi trebamo gledati marže trgovinskih centara, porast cijena hrana za kokoške i slično. Usluge bile to one bankovne ili neke druge nemaju svih tih ulaznih troškova. Drugim riječima za dizanje cijena usluga nema nikakvih opravdanja.

  Sada već godinama banke redovno dižu naknade jer to mogu raditi. Naknade su dignule 2021, 2022 pa naravno i sada 2023 godine. One ih dižu jer su uspostavile jednu vrstu monopola, u realnosti su uspostavile oligopol.

  Mi u tome nismo jedinstveni jer se slično događaja i u drugim članicama Europske unije. Teoretski naša središnja banka kao i druge mogu prisiliti banke na smanjivanje naknada, ali to ne rade. To bi bio za karijere tamo zaposlenih užasan potez za karijeru, a isto bi vredilo i za političare.

  Bankovne naknade u stvarnosti postaju sve važniji i važniji izvor prihoda banaka. One jednostavno govoreći ne trebaju ništa raditi nego samo „skidati” naknadu s bankovnih računa. Na taj način su 2021 godine zaradile 691.7 milijuna eura,a prošle godine je to vjerojatno prešlo 900 milijuna eura.

  Ove godine će banke neupitno preskočiti milijardu eura zarade od različitih naknada na bankovne račune. To će postići dizanjem cijena različitih bankovnih naknada i više od 100 %, ali to niti HNB niti vladu ne zanima.

  Prije nego što se bacimo na ovogodišnji razlog za ovaj tekst red je podsjetiti se na prošlu godinu. Mediji su tako pisali da je oko Nove 2022 godine PBZ bio dignuo naknadu za vođenje računa zaposlenih 40 %, a umirovljenika 30 %.

  Posebno smo ovdje spomenuli PBZ jer oni danas glume dobru banku koja ne sudjeluje u inflaciji. Oni navode da ove godine nisu dizali naknade niti ih imaju planove dizati. Time žele da zaboravimo kako su u srpnju 2020 godine njihova naknada za vođenje tekućeg računa iznosila 4.9 kuna za radnike i 2.45 kuna za umirovljenike. Danas ona iznosi 9 kuna za radnike i 4.5 kuna za umirovljenike. Riječ je o povećanju od gotovo 100 % u manje od 3 godine.

  S druge strane danas svi govore o RBA potezu kojim su bankovne naknade u jednom koraku dignute pa i više od 200 %. Sve u svemu bankovne naknade za zaposlene su dignute s 1.19 eura na 2.00 eura što predstavlja povećanje od 60 %. Istovremeno su naknade za tekuće račune umirovljenika dignute s 0.66 eura na 1.50 eura što je povećanje od 227 %,a HNB to dopušta.

  Komentirati ćemo samo za kraj da to je način kako se stvaraju bogatstva !?