Azilanti kod nas

  Uvid u službene podatke o broj migranata kao i analizu iza koje stoji Republika Hrvatska po pitanju azilanata nam je dalo matirjala za razmišljanje. Pored ostalog studija nam je ukazala da azilanti kod nas nisu baš popularni.

  Osim stare dogme da se migranti moraju prilagoditi lokalnom stanovništvu, a lokalno stanovništvo migrantima studija iz 2019 nam daruje puno zanimljivih podataka.

  Prvo od pitanja koje su u studiju navodi je ono o kulturi azilanata. To pitanje je bilo postavljeno građanima Hrvatske i 74.2 % njih je mišljenja da azilanti trebaju zadržati svoju kulturu i prihvatiti našu. Potom slijedi 21.9 % koji zahtjevaju asimilaciju azilanata i na kraju imamo 3.9 % osoba koja traže da azilanti zadrže svoju kulturu, a odbiju našu.

  Potom je došlo pitanje o tome želite li više, manje ili jednak broj azilanata kao danas. 45.8 % Hrvata je izjavilo da sada imamo taman dovoljno azilanata, 45.6 % želi da se njihov broj smanji, a 8.6 % želi da se on poveća.

  Ako bi po ovom pitanju podijelili Hrvatsku na 4 regije onda bi došli do otkrića da Slavonija i Dalmacija žele smanjivanje broja azilanata. Za razliku od njih Sjeverni Jadran, Zagreb, Varaždin su zadovoljni s sadašnjim brojem.

  Pored ostalih pitanja dva se bavilo bliskošću odnosa s azilantom. Tako je na primjer samo 19.9 % ispitanika u Hrvatskoj reklo da su spremni prihvatiti intimne odnose s azilantom. S druge strane njih 27.5 % izjavljuje da su spremni prihvatiti azilanta kao člana obitelji. Potom su došli relativno nevažni upiti u stilu da li ste spremni prihvatiti azilanta kao prijatelja. Na to je 60.5 % odgovorilo pozitivno.

  Kada se pomaknemo od ispitivanja „javnog mijenja” na realni život u lokalnoj zajednici sve se svodi na dva osnovna pogleda. Lokalna zajednica, gradovi se nadaju da će se azilant snaći u zajednici i biti zahvalan zbog azila. S druge strane azilanti i oni koji ih podržavaju tvrde da je naš sistem azila loš. Oni traže da azilanti ne dobivaju državnu pomoć samo 2 godine i istovremeno traže da im se pomoć ne ukine u slučaju nalaska posla.

  Za kraj dijela koji se bavi ovom studijom navesti da u Hrvatskoj postoji zabrinutost utjecaja azilanata na našu kulturu i identitet. Zbog toga se zagovornike migranata poziva da obrate iznimnu pažnju kako ne bi svojom postupcima podignuli alarm kod Hrvata. Još ćemo samo dodati da je ovu studiju 2019 napisao Ured za ljudska i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske.

  Nakon ove analize red nam je vratiti se na broj migranata koji žive u Hrvatskoj. Po službenim podacima u Hrvatskoj je 01.01.2021 živjelo gotovo 100 tisuća migranata. Od toga broja 76 645 migranata nisu državljani članica EU, dok njih 21 307 su. Ovi službeni podaci ministarstva unutrašnjih poslova nam pored ostalog govore da je 22 095 osoba izvan EU u 2020 dobilo po prvi put dozvolu boravku u Hrvatskoj.

  Osnovni problem s ovim službenim podacima bi bio da drugi javno objavljeni podaci govore o puno većim brojevima. Oni nam govore da je Hrvatska samo tijekom 2019 i 2020 primila više od 85 tisuća migranata. Jednostavno neko se igra s ovim podacima…