Azil u Europskoj uniji

  Azil u Europskoj uniji je prošle godine dobilo manje osoba nego prethodnih godina. To predstavlja glavni podatak s kojim je izašla Unija u svojim podacima o zahtjevu za azil u 2020 godini.

  Eurokrati općenito govoreći vole na veliko raspravljati o broju zahtjeva za azil pošto tako oni prikrivaju pravo stanje stvari. U svom najnovijem izvještaju oni tako govore kako su prošle godine odobreno samo 281.000 zahtjeva za azil. Ako uzmemo u obzir da na području Europske unije živi oko 450 milijuna stanovnika tko bi se razuman mogao protiviti primanju tako malenog broj stranaca.

  To je službena pozicija Europske unije dok nam stvarnost o kojoj oni ne žele da se priča, o kojoj su zabranili da se priča je ona o stvarnoj migraciji u Europskoj uniji. Do 2015 godine Europska unija je u svojoj službenoj demografskoj statistici navodila koliko je migranata došlo živjeti u nju,a tada je to postalo zabranjeno spomenuti. Bez obzira na to mi znamo da je 2019 godine u Europsku uniju došlo živjeti 2.5 milijuna migranata što znači da govorimo o 10 puta većim brojevima nego oni koje navodi Unija kada spominje azil. Taj podatak unosi strah zbog čega se on više ne pojavljuje u demografskim statistikama !?

  Govoreći konkretno o azilu 2020 godine red nam je za početak ponoviti da je 281.000 osoba dobilo neku vrstu azila na području Europske unije. Navodeći države koje su davale azile na prvom mjestu imamo Njemačku koja ih je dala 98.000, potom dolazi Španjolska s 51.200, pa Grčka s 35.800, Francuska s 29.400 i Italija s 21.300.

  Gledajući države iz kojih dolaze ili navodno dolaze azilanti na prvom mjestu se po očekivanju nalaze državljani Sirije. Njih 74.700 je prošle godine dobilo azil. Nakon njih dolaze stanovnici Venecuele čijih 47.100 zahtjeva za azil je odobreno 2020 godine. Praktički svi stanovnici ove države u kolapsu koji zatraže azil u Španjolskoj ga automatski dobiju. Na trećem mjestu se nalaze Afganistanci kojih 42.200 je dobilo azil. Poslije njih dolaze Iračani, Turci, Somalijci, Eritrejci, Iranci, Nigerijci i Pakistanci !?

  Ti podaci inače prikrivaju činjenicu da 58 % ili više zahtjeva za azil biva automatski odobreno ako je azilant iz Venecuele, Sirije, Eritreje,Somalije ili Afganistana dok se praktički automatski odbijaju zahtjevi za azil državljana Kolumbije, Gruzije, Albanije i Armenije.

  Za kraj pogledali smo podatke o zahtjevima za azil maloljetnih osoba (EU stvarno navodi navodnih). Sveukupno 13.550 navodno maloljetnih osoba je dalo zahtjev za azil u Europskoj uniji. Njih 5.495 je navelo da dolaze iz Afganistana, 2.265 iz Sirije, 1.090 iz Pakistana, 645 iz Somalije, 495 Bangladeša i tako dalje.

  Na prvom mjestu europskih članica u kojima su takozvani maloljetni migranti dali zahtjev za azilom se nalazi Grčka gdje je njih 2.800 dalo zahtjev za azilom. Nakon nje dolazi Njemačka s 2.200, Austrija s 1.400, Belgija s 1.200 pa Nizozemska i Rumunjska s po tisuću.

  Ako pogledamo podatke za Hrvatsku otkriti ćemo da je tijekom 2020 godine 115 navodno maloljetnih migranata dalo zahtjev za azil po čemu se nalazimo na 15 mjestu u Europskoj uniji. 60 njih je bilo iz Afganistana, po 10 iz Pakistana, Maroka i Egipta i po 5 iz Sirije, Iraka i Alžira. U odnosu na Sloveniju Hrvatska je i dobro prošla pošto je u njoj zahtjev za azil dalo 550 navodnih maloljetnih migranata.