Agrokor

  Nizozemska Fortenova grupa je započela proces masovne prodaje zemljišta nekadašnjeg Agrokora. To predstavlja samo produženje vođenja ranije poslovne strategije kojom je prodan Ledo.

  U pravom smislu te riječi Agrokor biva stvoren divljom privatizacijom tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. On biva tada stvoren, ali ne i uništen pošto je njegov vlasnik, pošto je Todorić za razliku od mnogih drugih privatizacijskih tajkuna pokušao održati i proširiti svoje carstvo.

  Kao što u vojsci vredi pravilo da kvantitet sam po sebi predstavlja kvalitetu tako je i Todorić razmišljao da mu je potrebna veličina. On je ispravno razmišljao da živimo u dobu kada velike korporacije diktiraju politiku i ekonomiju, a njegov cilj biva da Agrokor bude jedna od njih.

  Jedno biva njegovo razumjevanje europske korporativne situacije, a potpuno drugo kapacitet Agrokora da ispuni tako postavljene ciljeve. Dok su na primjer Njemačke korporacije dobivale beskamatne kredite one u Hrvatskoj i ostatku istočne Europe su plaćale preskupe kamate. Iz toga razloga su prije svega Njemačke,a potom i druge zapadne korporacije pregazile istočnoeuropske.

  Ukratko zbog tih kamata koje je Agrokor plaćao on se nije mogao širiti kako je Todorić zamislio što dovodi do korporacijskog sloma. Tako dolazimo u 2017 godinu kada Plenkovićeva koaliciona vlada HDZ-a i Mosta-a donosi odluku o „spašavanju” Agrokora. Nužno biva naglasiti da tu odluku o pokretanju spašavanja je bila podržala i oporba, konkretno SDP.

  Na kraju pod pritiskom prijetećeg bankrota i vlade Ivica Todorić 07 travnja 2017 godine prepušta Agrokor državi. Već 3 dana kasnije Agrokorom upravlja izvanredni upravitelj, a potom započinju različiti pregovori koji rezultiraju 01 siječnja 2019 godine nastankom Fortenove grupe.

  Formalno sjedište Fortenove grupe je u Hrvatskoj, je u Zagrebu iako se stvarno nalazi u Amsterdamu. To govorimo pošto je sjedište Fortenove grupe d.d. u Zagrebu, a njenog vlasnika Fortenova Group TopCo B.V. u Amsterdamu. Ako se pitate zašto je sjedište u Nizozemskoj odgovor na to je vrlo jednostavan. Ova članica Europske unije je 4 najveća svjetska porezna oaza.

  Jedan od prvih poteza kod spašavanja Agrokora je 2017 godine biva dizanje kredita. Otplata tog kredita teškog 1.157 milijardi eura se bila 2019 uz plaćanje nepovoljnih kamata prebacila na 2023 godinu i on sada dolazi na naplatu.

  Teoretski rješavanje tog problema kredita koji dolazi na naplatu ne bi trebalo biti iznimno teško. To ne bi trebalo biti teško pošto je Fortenova grupa vodila istu strategiju kao i ranije Agrokor. Cilj Agrokora je bio prodati Jamnicu u cilju smanjivanja korporativnog duga, a Fortenova je prodala Ledo za 615 milijuna eura. Realno govoreći da je Fortenova grupa prodala i Jamnicu po cijenu koju Coca Cola nudi ona bi vratila sav dug, ali…

  Ako pratimo službene objave Fortenove grupe ona fantastično dobro posluje, a jedini uteg joj je stari kredit. Njena ožujska objava tako govori da su zaradili 615 milijuna eura prodajom odjela smrznute hrane (Ledo) i dignuli godišnju profitabilnost za 300 milijuna eura. Kada bi to bila istina i samo istina onda oni ne bi trebali prodavati zemljišta za navodnu otplatu kredita jer bi imali dovoljno novca da ga otplate.

  U tom ranijem linku se pored ostalog navodi da glavni kreditor Fortenove insistira na rasprodaji zemljišta. Kod te rasprodaje se cilja prije svega na prodaju Belja koji ima na raspolaganju 30 tisuća hektara zemljišta i Vupika.

  Iz nastavka planirane rasprodaje imovine Agrokora red je upitati se kako je ova korporacija „spašena” ? Drugo pitanje bi išlo u smjeru sposobnosti menadžera koje je vlada izabrala da upravljaju Agrokorom ?