Razlike između zapada i istoka

Iako smo svi mi članice Europske unije između nas postoje velike razlike i kada to govorimo ne mislimo samo na novac, samo na bogatstvo. Druga stvar u kojoj se užasno razlikujemo je naš mentalni sklop i u njemu smo mi u Hrvatskoj bolji od zapada.

U osnovi „zapadnjaci” vjeruju kako mediji govore istinu, dok „istočnjaci” vjeruju svojim poznanicima,a ne medijima. Za „zapadnjake” svi ljudi su braća, negativno razmišljanje o nekom narodu predstavlja rasizam, religija je negativna stvar,a ljubav prema domovini predstavlja nepoželjni nacionalizam. Za „istočnjake” svi ljudi nisu jednaki niti smo jedni drugima braća dok politika predstavlja borbu za moć,a ideoloških parola smo se naslušali u komunizmu pa znamo da su lažne.

Te društvene razlike između zapada i istoka su vidljive i u našem odnosu prema medicini što je najbolje dokazala sadašnja epidemija korona virusa ili preciznije broj osoba koje su od posljedice virusa umrle. U zapadnim državama, u Španjolskoj i Italiji na milijun stanovnika ima više od 400 umrlih dok je Francuska na preko 300 umrlih na milijun stanovnika. Kada spominjemo zapadnoeuropske bogate države red je spomenuti često kritiziranu Švedsku koja ima 192 mrtvih na milijun stanovnika.

Švedska je tokom posljednjih mjesec dana kroz medije redovno napadana zbog svog „neozbiljnog” odnosa prema karantena, bez obzira na činjenicu da ima manje smrtnih slučajeva na milijun stanovnika od Belgije, Španjolske, Italije, Francuske, Velike Britanije i Nizozemske. Tablica po broju umrlih na milijun stanovnika u Europskoj uniji + Velika Britanija na dan 23 travanj 2020 izgleda ovako:

Prvo što upada u oči iz ove tablice je iznimno velika razlika između zdravstvenih sustava istočnih i zapadnih članica tako da Slovenija, najgora istočnoeuropska članica ima čak 20 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika manje od Austrije, od najbolje zapadne članice. Drugo što nam upada u oči je da Švedski rezultati nisu niti približno užasni kao što su se predstavljali,a treće predstavlja uspjeh Grčke i Cipra.

Gledajući konkretno podatke za Hrvatsku možemo zaključiti kako oni nisu ni približno toliko briljantni kako se predstavljaju. Da naši podaci su briljantni kada ih uspoređujemo s situacijom u Italiji, ali kada ih uspoređujemo s istočnoeuropskim članicama mi se nalazimo gotovo točno u sredini tablice na 5 mjestu od 11 država tako da su naši rezultati prosječni.

Ovo je ujedno i priča o tome kako se manipulira statistikama jer danas se naši podaci ne uspoređuju s sličnim, istočnoeuropskim državama, a kada govorimo o nečemu drugome onda se s njima uspoređuju. Jednostavno postoje laži i postoji statistika.