Taiwan

  Danas kada je u Formoza/Tajvan de facto neovisna država,a de jure dio Kine najčešće se zaboravlja da na njemu Kinezi žive samo 400 godina. Tijekom ova 4 stoljeća oni su prešli put od 0 % stanovnika do 97 % danas,a Europljani su u tome odigrali odlučujuću ulogu.

  Početak priče o Tajvanu je u stvarnosti priča o prvim europskim kolonijama pošto je za Kineze povjesno gledajući more uvijek predstavljalo granicu. To je priča o nizozemskoj koloniji koja se 1624 godine osniva na ovom otoku. Kako Nizozemci nisu proputovali pola svijeta da bi radili u poljima oni su po osnivanju svoje kolonije počeli pozivati Kineze. Tijekom sljedećih 35 godina veći broj njih će migrirati na Formozu kako bi radio na tamošnjim farmama šećerne trske ili poljima riže.

  U određenom smislu Nizozemci su smatrali da će tamo vladati kao neka vrsta feudalnih gospodara dok će Kinezi koji su migrirali na otok tiho i mirno raditi na poljima plaćajući pri tome poreze. Osim seljaka koji rade u poljima Nizozemci su radili poslove s tamošnjim poduzetnicima koji su bili prije svega posrednici u trgovini njih i Kine.

  Do prvog pokušaja izbacivanja Nizozemaca s otoka dolazi 1652 godine kada Kinezi koji su migrirali na Tajvan pokreću oružanu pobunu. Ta pobuna je vrlo brzo ugušena zahvaljujući prije svega bogatim Kinezima koji su je bili izdali.

  Nakon toga stanje se vraća u kakvu takvu normalu dok je Europljanima ostao gorak ukus u ustima od ove „izdaje”. To stanje je potrajlo sve do 1660 godine kada kolonijalna vlada Formoze dobiva informaciju da lokalni vladar južne Kine priprema u dogovori s Kinezima na otoku invaziju. Tamošnji guverner Frederick Coyett je u skladu s tom informacijom zatražio pomoć Nizozemske mornarice, a ujedno je naredio pretrese i uhićenja sumnjivih Kineza na otoku.

  Sljedeće godine je došlo do te invazije prije nego što je uopće stigao odgovor nadređenih na poziv za pomoć. Tijekom ožujka 1661 godine na Formozi se iskrcalo 25 tisuća vojnika koji je predvodio general Koxinga. Nakon što nizozemske snage odbile kineski napad na Fort Zeelandiu, glavnu utvrdu Formoze počela je opsada.

  U srpnju 1661 godine je na kraju ipak stigao odgovor na zahtjev za pomoć koji je Coyett poslao godinu dana ranije. U odgovoru je bilo rečeno „Godinama mi smo podržavali doseljavanje Kineza jer smo vidjeli korist i profit koju od njih dobivamo. Kinezi nisu doveli samo do procvjeta poljoprivrede na otoku nego do rasta sveukupno blagostanja. Kinezi su duša i tijelo Formoze i mi moramo podržavati tamošnju njihovu koloniju i provoditi mjere kako bi ih se što veći broj doselio”. Svi članovi kolonijalne vlade Formoze su smjenjeni i uhićeni zbog maltretiranja kineskih farmera/migranata, a kineske invazije Formoze neće biti.

  Nužno je naglasiti kako je ovu poruku nizozemske kolonijalne vlade u Bataviji (današnja Jakarta) Frederick Coyett dobio u doba kada se već 3 mjeseca nalazio pod kineskom opsadom. Na kraju kolonija će dobiti pomoć, ali to će biti premalo i prekasno pa će nakon 10 mjeseci opsade ona kapitulirati 01 veljače 1862 godine.

  Na mjestu nizozemske Formoze dolazi do formiranja lokalnog kineskog kraljevstva koje će potrajati do 1683 godine kada biva anektirano od strane Mandžurske dinastije, Kine čime dolazi do masivnog naseljavanja Kineza na Formozu što dovodi do toga da tamošnje autohtono stanovništvo čini samo 3 % današnje populacije otoka.

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina