cjepljenje

Nuspojave cjepiva

Svi danas s nestrpljenjem čekamo kraj pandemije korona virusa koja je izbila još u siječnju ove godine. Koliko je panika vezana s ovom pandemijom stvarna, a koliko je riječ o histeriji stvorenoj od medija dovoljno govori podatak da smrtnost u Hrvatskoj trenutačno iznosi 2.9 % (5,318 oboljelih i 154 umrla) od onih koji su oboljeli. Neki će reći puno,a neki će reći malo.

Jedan od načina na koji se želi pobijediti pandemija je cijepljenje na čemu radi bezbroj tvrtki i država. Rusija je najavila da će imati vlastito cjepivo već u listopadu, ali red je iskazati skeptičnost po pitanju te tvrdnje. Puno realniji rok kada će se početi pojavljivati cjepivo bi bio kraj prosinca 2020 ili početak siječnja 2021 godine.

Neki od nas se namjeravaju cijepiti, dok drugima tako nešto ne pada na pamet pa će u Hrvatska nabaviti 1.5 milijuna doza cjepiva što u skladu s situacijom zvuči razumno. Problem s cjepivom se osim protivljenja djela građana njegovom korištenju javlja i zbog pitanja njegove ispravnosti.

U skladu s tim jedan od najviših dužnosnika korporacije Astra koja proizvodi cjepivo je izjavio:”Mi imamo jedinstvenu situaciju gdje kompanija ne može čekati otkriće rizika od nuspojava koje se pojavljuju nakon 4 godine. U ugovorima koje smo potpisali s državama mi tražimo imunitet. Za većinu država je prihvatljivo da prihvate na svoja pleća plaćanje odštete u slučaju nuspojava pošto je to u njihovom nacionalnom interesu”.

Istovremeno s ovom izjavom dužnosnici Europske unije vode pregovore s više korporacija o proizvodnji cjepiva. Ti pregovori su najdalje stigli s kompanijom Johnson & Johnson, ali su zaglavili na cjenkanju po pitanju plaćanja odštete u slučaju negativnih nuspojava. Problem u pregovorima s korporacijom Sanofi se nalazio na i traženju plaćanja unaprijed za sve doze dok Europska unija želi plaćanje u ratama i tek kada se vidi da cjepivo funkcionira. Pored ostalih red je spomenuti Pfizer i Biontech s kojima su se vodili iznimno kompleksni razgovori. Oni rade na cjepivu koje koristi ribonukleinsku kiselinu što izaziva zabrinutost zdravstvene zajednice. Drugi problem je što ove tvrtke žele da se cjepi cjelokupno stanovništvo Europske unije ili u prevodu da ona kupi 500 milijuna doza cjepiva. Na kraju između svih tih opcija u petak 1 kolovoza Europska unija je potpisala dogovor s Sanofi kompanijom za nabavu 300 milijuna doza cjepiva s tim da pregovori za daljnja cjepiva još nisu zaključeni.

U cilju ispunjavanju tih zahtjeva proizvođača cjepiva SAD je još 2005 godine donio Prep act kojim u slučaju proglašenja stanja zdravstvene ugroženosti proizvođači cjepiva neće snositi nikakve financijske i pravne posljedice zbog nuspojava novih cjepiva. U skladu s tim zakonom 10 ožujka 2020 godine u SAD je proglašeno stanje zdravstvene ugroženosti čime se proizvođači cjepiva za korona virus zaštićenih od svih negativnih posljedica svog cjepiva. Temeljem ovog zakona osobe koje teško obole ili umru od posljedica cjepiva za korona virus će dobiti (oni ili njihove obitelji) odštetu od strane države,a ne proizvođača cjepiva.

Takav identičan zakon sada proizvođači i potencijalni proizvođači cjepiva za korona virus traže od svih drugih država, što je dovelo do sadašnje situacije, što je dovelo do rasprava zapadnih država i proizvođača cjepiva.

4.3 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina