psenica

Naša poljoprivreda

Danas polovicom kolovoza možemo priznati da nam je turistička sezona puno bolja od sumornih proljetnih očekivanja i da povodom toga naše gospodarstvo neće ove godine pasti 10 %. Približava nam se „zanimljiva” jesen pa je red da započnemo s dobrim vijestima.

Procjenjuje se da će nam urod pšenice iznositi možda čak i milijun tona dok istovremeno mi godišnje trošimo samo 400.000 tona. To znači da ćemo imati 2.5 puta više pšenice nego što mi potrošimo pa će ona završiti u izvozu. Očekuje se da će prosječna cijena pšenice iznositi 0.94 kuna po kilogramu što znači da će poljoprivrednici ostvariti 22 % veće prihode po hektaru nego prošle godine. Osnovni problem poljoprivrednika je da ovdje navodno govorimo o najnižoj prodajnoj cijeni pšenice u Europskoj uniji, ali to je više problem naše neorganiziranosti nego ičega drugoga.

Sličnu situaciju imamo i u proizvodnji vina. U ovom poljoprivrednom sektoru po podacima Hrvatske gospodarske komore mi ne znamo gdje ćemo s 50 – 60 % naših vinski zaliha. Kao što smo ranije pisali SAD je pokrenuo trgovinski rat protiv Europe uvođenjem uvoznih carina koje su na kraju udarile i po nama kada govorimo o vinu. Te uvozne carina, zajedno s poremećajem na tržištu koje je izazvala korona i slabijom turističkom sezonom je rezultiralo s ogromnim zalihama vina zbog pada prodaje od 80 %. Mi ovdje govorimo o 68 milijuna litara vina tako da naši proizvođači danas strahuju kako ovo vino neće prodati još 2-3 godine. U stočarstvu imamo sličnu situaciju tako da naši stočari ne znaju što će učiniti s 80.000 tovne junadi koje moraju poslati u klaonice u drugoj polovici godine.

Nakon ovih lijepih priča riječ je i o onim ružnim, a to je stanje s povrćem. Na početku korona krize vlada je poljoprivrednika pozvala da proizvedu više povrća što ih je sada dovelo u probleme uvećane rastom uvoza. Korona kriza je prouzročila tržišne viškove i u drugim članicama Europske unije koji su te viškove počeli prodavati i kod nas po niskim cijenama. Zbog toga su naši povrtlari prošle godine salatu prodavali po cijeni 10 kuna za 1 kilogram, a danas ta cijena iznosi 5 kuna. Uvoz povrća je u prvih 6 mjeseci povećan za 11 % što je povećalo pritisak na naše proizvođače tako da neki od njih uništavaju svoj urod. Iz poljoprivredne tvrtke Farmeraj d.o.o su najrealnije ocjenili našu situaciju riječima:Sve u svemu vanjski su proizvođači puno veći, bolje organizirani i podržavani od vlastitih institucija” što predstavlja glavni razlog naših poljoprivrednih promašaja.

Riječ je o organizaciji, organizaciji i samo organizaciji, a lakše je vikati na vladu nego nešto sam poduzeti po tom pitanju. Zbog svih tih problema održala se bila 27. sjednica Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na kojoj je zatražena reakcija vlade na veliki, dampinški uvoz mlijeka, mesa, voća i povrća. Dok je HPK ispravno zatražio jasno označavanje domaćih proizvoda on je s druge strane potpuno promašio balun govoreći u uvozu pekarskih proizvoda. Hrvatska ima što je potrebno za proizvodnju pekarskih proizvoda, ali ponovno dolazi pitanje naše organizacije ili preciznije neorganiziranosti. Realno govoreći moramo priznati da reakcije vlade na dampinški uvoz neće biti pošto je strateški cilj vlade ulaz u Šengen i Eurozonu pa ne želimo svojim mjerama razbjesniti države koje imaju pravo veta.

Za kraj red je vratiti se natrag na pšenicu i brašno koji su originalni razlog za nastanak ovog teksta. Kvaliteta brašna u Hrvatskoj prije izbijanja korona krize i nakon nje je doživjela drastičnu promjenu nagore pa je pitanje što se dogodilo ? Početkom ožujka je u jednom trenutku prodaja brašna skočila 410 % što je dovelo do poremećaja na tržištu. Nakon što se stanje normaliziralo iz vlastitog iskustva možemo zaključiti da je sadašnje brašno niže kvalitete nego ono iz ožujka 2020 pa je red da se svi upitamo što se dogodilo ? Da li se sada brašno koje kupujemo radi iz pšenice niže kvalitete ?

0 0 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina